Tursko-ruska saradnja gradi budućnost Sirije

ANKARA (AA) - SELEN TEMIZER - Republika Turska i Ruska Federacija vode proces intenziviranja bilateralnih odnosa i saradnje na različitim poljima, uključujući i saradnju u procesu rješavanja krize u Siriji u okviru koje su ostvarili uspješne razgovore o borbi protiv terorističke organizacije YPG/PKK, a očekuje se i ubrzavanje procesa pisanja novog ustava Sirije, javlja Anadolu Agency (AA).

Turska i Rusija su krajem 2016. godine počele približavati pozicije u vezi s ratom u Siriji i to u periodu intenziviranja opsade Halepa snaga odanih režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Zvanična Ankara je intenzivirala diplomatsku saradnju s Rusijom koja podržava Assadov režim i vršila pritisak u pravcu okončanja opsade i sigurne evakuacije civila iz Halepa.

Uz posredstvo Turske i Rusije, režimske i opozicione snage su postigle dogovor i evakuirane su desetine hiljada civila iz Halepa u regije pod kontrolom opozicije.

Odnosi između Turske i Rusije su ozbiljno uzdrmani u novembru 2015. godine kada je srušen ruski vojni avion na južnoj turskoj granici, a postizanje dogovora i prekidu sukoba i evakuaciji civila u Halepu se smatra prekretnicom u procesu normalizacije tursko-ruske saradnje.

Ankara i Moskva su krajem 2016. godine donijele odluku da uspješnu ulogu posrednika u rješavanju krize u Halepu pokušaju preslikati na rješavanje krize i u cijeloj Siriji.

Tako su Turska kao garanter sa strane sirijske opozicije i Rusija kao garanter na strani Assadovog režima pokrenule inicijativu mirovnog procesa za Siriju.

Krajem januara 2017. godine održan je prvi sastanak s ciljem pokretanja mirovnih pregovora u glavnom gradu Kazahstana Astani.

Mirovni proces u Astani, kojem se pridružio i Iran, nije bio oprečan mirovnom procesu koji se od 2012. godine vodi u Ženevi, već je poslužio i kao faktor obnove pregovora pod okriljem Ujedinjenih nacija.

Na svim pregovorima u Astani prisustvovali su i predstavnici UN-a i SAD-a.

Jedan od najvećih uspjeha pregovora u Astani je proglašenje zona deeskalacije sukoba u sirijskim regijama koje su bile poprište najvećih sukoba.

Formirana je i komisija za organiziranje razmjene zarobljenika u Siriji, a na prošlogodišnjem sastanku u Sočiju formiran je i Kongres nacionalnog dijaloga za Siriju koji vodi proces formiranja komisije za izradu novog sirijskog ustava.

Novoizabrani specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir O. Pedersen najavio je da će sarađivati s Turskom i Rusijom u okviru tih mirovnih inicijativa.

Prošlog mjeseca su se u Ženevi sastali šefovi diplomacija Turske, Rusije i Irana i najavili da bi prva sjednica Ustavotvorne komisije trebala biti održana tokom ovog mjeseca.

Neimenovani diplomatski izvor za AA su kazali kako su turski i ruski ministri vanjskih poslova, odbrana i šefovi obavještajnih službi na sastanku 29. decembra prošle godine u Moskvi postigli saglasnost o neophodnosti borbe protiv terorističke organizacije YPG/PKK.

Isti izvori tvrde da su Turska i Rusija saglasne da je neophodno normalizirati stanje na terenu koje su znatno narušili teroristi YPG/PKK-a uz podršku SAD-a.

Iako SAD tvrdi da je njegova podrška teroristima YPG/PKK-a privremenog karaktera u svrhu borbe protiv terorističke organizacije ISIS i uprkos nedavnoj odluci o povlačenju američke vojske iz Sirije, zvanični Washington još uvijek ne želi okrenuti leđa teroristima YPG/PKK-a.

Turska je u proteklih nekoliko godina poznata po nizu megaprojekata koje je realizirala, a najveće od njih uglavnom je ostvarila u saradnji s ruskim partnerima. Tu se izdvaja turska kupovina ruskog antiraketnog sistema S-400, projekt izgradnje gasovoda Turski tok i nuklearne elektrane Akkuyu.

Krajem 2017.godine potpisan je sporazum kojim Turska od Rusije za 2,5 milijardi dolara kupuje dva antiraketna sistema S-400 s četiri prateće baterije.

Uporedo s rastućom bilateralnom trgovinskom razmjenom, Turska je i dalje zemlja koju ruski turisti najčešće posjećuju. Prošle godine su ruski turisti ostvarili 4,52 miliona posjeta u Turskoj.

U jeku jačanja tursko-ruske saradnje, strateško savezništvo Turske sa SAD-om je zabilježilo stagnaciju.

SAD se oštro protivio turskoj kupovini ruskog sistem S-400, dok je Turska kritikovala to što joj je Washington prodaju antiraketnog sistema Patriot uvjetovao odustajanjem od kupovine ruskih sistema.

Nakon Njemačke, Turska je drugi najveći kupac ruskog plina u Evropi.

Turska i Rusija su preko Crnog mora završile prvu fazu izgradnje gasovoda Turski tok, a u toku je gradnja druge faze kojom će gasovodne cijevi biti položene iz Turske ka unutrašnjosti Evrope.

U toku je i gradnja tursko-ruske nuklearne elektrane Akkuyu, a očekuje se da projekt bude realiziran do jubilarnog 100. rođendana Republike kojeg će Turska obilježiti 2023. godine.