SARAJEVO
Bedrudin Brljavac
Iako se efekti ekonomske krize uveliko osjećaju u zemljama jugoistočne Evrope, stare potrošačke navike u ovom dijelu Evrope i dalje su izražene.
Agencija Anadolija (AA) istražilaje na što to građani zemalja regiona najviše troše novac, a na čemu, pak, najviše štede.
Prema istraživanju organizacije "GfK Consumer Panel", građani u Bosni i Hercegovini mnogo troše na kafu. Tako, prema posljednjim informacijama, Bosanci i Hercegovci za topli napitak godišnje izdvoje više od 80 miliona eura.
Dramatičan je podatak koji ukazuje da se u BiH za namirnice u prosjeku izdvaja čak 58 posto prihoda.
S druge strane, zanimljivo je da od oko 3,8 miliona stanovnika Bosne i Hercegovine, čak 3,2 miliona koristi mobilnu telefoniju, što je u samom evropskom vrhu. Naime, prosječna osoba u BiH mjesečno za troškove mobilnog telefona izdvoji oko 40 KM. Također, građani BiH velike sume novca izdvajaju za prijevoz, čak 11 posto od ukupnih mjesečnih prihoda.
Prema istraživanju portala "EurActiv Srbija", prosječno domaćinstvo u Srbiji troši preko 40 posto kućnog budžeta na hranu, što je tri puta više nego u zemljama EU. Također, nedavno obavljena anketa pokazuje da trgovine najčešće posjećuju ljudi u Srbiji. Čak tri četvrtine posjećuju trgovine i do dva puta sedmično, a veliki broj njih ide u nabavku i svakodnevno.
Istraživanje "EurActiva" je, također, pokazalo da građani Srbije mnogo koriste Internet. Tako čak 63 posto korisnika kompjutera koristi i globalnu mrežu.
Građani Hrvatske relativno mnogo troše na telekomunikacijske usluge. Naime, Hrvatska po tom pitanju ne zaostaje mnogo ni za eurozonom jer prosječna hrvatska porodica godišnje izdvaja oko 600 eura na mobilnu telefoniju. Također, Hrvati mnogo troše i na odijevanje. Tako se godišnje u ovoj zemlji potroši oko 900 eura na odjeću i obuću.
Ako se posmatra ostatak svijeta, luksuzu su najskloniji potrošači u Hong Kongu, Švicarskoj i SAD-u. Zahvaljujući visokom standardu tamo mogu kupovati dizajniranu odjeću, na zabavu, skupe restorane, ali i na osiguranje i zdravstvenu zaštitu.
Također, prema podacima Evropskog statističkog zavoda "Eurostat" građani u Evropskoj uniji (EU) u prosjeku najviše troše na komunalije. Na plaćanje računa za stanarinu, vodu, struju i gas prosječan Evropljanin mora izdvojiti četvrtinu kućnog budžeta. Od svih zemlja EU, na komunalne usluge najviše izdvajaju Danci, odnosno skoro 30 posto kućnog budžeta.
Prema podacima "Eurostata", na usluge restorana i hotela najviše troše Španci, odnosno 17 posto budžeta domaćinstava. Također, Česi, Italijani i Litvanci troše najviše na odjeću i obuću, i to osam posto kućnog budžeta.
Građani Skandinavije, za razliku od stanovnika drugih dijelova Evrope, najvišetroše na kulturu. Danci na kulturu troše najviše. Oni 5,5 posto svoje zarade potroše na knjige, filmove i druge kulturne sadržaje.
Prema podacima agencije "Bloomberg", Češka je zemlja čiji stanovnici najviše novaca troše na kocku. Također, strastveni su pušači. Policijske statistike ukazuju da su Česi najveći potrošači droge ecstasy u svijetu.
Prema istraživanju "Euromonitor Internationala", građani Sjedinjenih Američkih Dražava (SAD) su opsjednuti konzumiranjem mineralne vode, pa tako prosječan građanin te države godišnje kupi 170 litara mineralne vode.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina je zemlja gdje se, s obzirom na broj stanovnika, najviše koriste električna energija. Tako godišnje ova država potroši čak 2,26 milijardi tona energetskih izvora.
Prema jednom istraživanju, građani Turske konzumiraju velike količine limuna. Tako godišnje jedan prosječan građanin ove zemlje konzumira 88 komada limuna. Također, Turska je među vodećim zemljama po količini konzumiranih sjemenki suncokreta. Naime, u ovoj zemlji godišnje se potroši oko 110 tona ovog proizvoda.
Istraživanje Ujedinjenih naroda (UN) pokazuje da je Luksemburg zemlja u kojoj građani najviše troše na meso i mesne prozivode. Naime, prosječan građanin ove evropske države godišnje konzumira 136,5 kilograma mesa.
