Muslimanska manjina Rohingya vodi bitku za preživljavanje u Arakanu

MIJANMAR (AA) - MUHYEDDIN BEYCA – Rohingya muslimani vode borbu za golo preživljavanje u neuvjetnim kampovima i selima u kojima su našli utočište nakon masakra i progona kojeg su provele mijanmarske oružane snage i budistički militanti u regiji Arakan, javlja Anadolu Agency (AA).

Više od 700.000 pripadnika ugrožene muslimanske manjine primorano je da napusti njihove domove pred brutalnim napadima mijanmarskih snaga u militanata.

Većina prognanih koji su ostali unutar granica Mijanmara smjestili su se u improvizirane kampove u regiji Sittwe i to u dominantno muslimanskim mjestima Ohn Taw Gyi South i Ohn Taw Gyi North, a dio njih nalazi se i u kampovima u obližnjim selima Aung Mingalar Quarter, Montinya, Saytama Giyi, Bawdupa, Khangu Dar Ka, Mansi, Darpine i Theat Kay Pyin.

Prognanima je strogo ograničeno kretanje u tim kampovima koje mogu napustiti samo uz obavezni pregled i dozvolu. Ni strancima bez posebne dozvole nije dozvoljen ulazak u te kampove.

Rohingye koje su se smjestile u arakanskim selima borbu za preživljavanje vode u barakama koje su sami izgradili od bambusovog drveta, najlona i pruća.

Starješina u selu Sarminya Nurullah Hakim za AA je kazao da su mijanmarska država i militanti doslovno protjerali muslimane i da su oni došli u selo.

Ističući da je selo od nekoliko desetina porodica i ranije bilo siromašno, Hakim je kazao da se trenutno stanje u selu sa 964 porodice može opisati riječima poput neimaštine i golgote.

“Niko od predstavnika vlasti MIjanmara nam nije došao već šest godina. Pod opsadom smo i zabranili su nam da izađemo iz tog obruča. Ne dozvoljavaju nam ni da tražimo posao izvan sela, niti da djeci pravimo školu. Nemamo ni bolnicu, jednostavno su nas ostavili da umiremo“, kazao je Hakim.

Pozivajući cijelu međunarodnu zajednicu, a posebno islamski svijet da pomognu ugroženim muslimanima u Mijanmaru, Hakim je kazao kako žele samo živjeti i umirati dostojanstveno u miru.

“Mijanmarska država i budistički militanti nas ne ostavljaju na miru. Naši djedovi su imali dokumente i identitete. Mi to sad nemamo“, kazao je Hakim.

Naglasivši da je lokalno stanovništvo preživljavalo zahvaljujući ribolovu u rijekama, Hakim je kazao da im je i to zabranjeno.

“Lovili smo ribu u našim rijekama sve do lani. Više nam ni to ne dozvoljavaju. Borimo se da preživimo. Zahvalni smo Turskoj i međunarodnim organizacijama koje nas nisu zaboravile. Bez njih ne bismo ni do sad preživjeli“, kazao je Hakim.

Bayram Numan Koksal, koordinator aktivnosti humanitarne organizacije Cansuyu, kako su ugroženim muslimanima u toj regiji podijelili kurbansko meso i otvorili nekoliko izvora pitke vode.

“Nastavit ćemo pomagati. Podijelili smo meso za više od 5.000 porodica. Znamo da ovo ne rješava probleme ovih ljudi, ali tu smo da im pomognemo koliko možemo“, kazao je Koksal.

Istražitelji UN-a su ove sedmice zatražili da vojni čelnici Mijanmara budu procesuirani na Međunarodnom krivičnom sudu zbog genocida nad Rohingya muslimanima.

Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta prošle godine.

Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye u kojima je svirepo ubijeno više od 24.000 pripadnika te manjine.

Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela. Iz te regije je više od 750.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.