MADRID (AA) - Humanitarna kriza u Sredozemnom moru je sve dublja, a Evropska unija (EU) ne prigovara članicama koje ne postupaju u skladu s međunarodnim zakonima niti se pridržavaju prethodno postignutih sporazuma.
U posljednje vrijeme sve su vidljiviji nedostaci sporazuma o migrantima koji su postigle EU, Italija i Libija. Sve veći broj migranata koji morskim putem dolaze iz Libiju u Evropu kao i promjena vlasti u Italiji, odrazili su se na migrantsku krizu u Sredozemnom moru.
Koalicijska vlada koju su tri mjeseca nakon općih izbora u Italiji formirali Liga i Pokret pet zvijezda (M5S) već na samom početku izrazila je svoj antimigrantski stav.
- Međusobna optuživanja Italije i Malte -
Posljednja kriza izbila je nakon što Italija nije dozvolila brodu Aquarius s 629 migranata spašenih u subotu u Sredozemnom moru, da uplovi u njene luke.
Italija je odbila otvoriti luke i uputila zahtjev Malti da brod uplovi u luku Valletta. Malta je odbila zahtjev uz pojašnjenje da ”nije koordinirala operacijom spašavanja niti je do slučaja došlo u vodama” te zemlje, što je dovelo krizu na međunarodni nivo.
Italija je optužila Maltu, ali i EU da ne ispunjavaju svoje obaveze i da se Italija osjeća prepuštena sama sebi.
Malta je optužila Italiju da gazi međunarodne propise i da je potrebno razgovarati o ovoj situaciji koja je ”evropsko pitanje”, kako se ona ne bi ponovila.
Podaci Međunarodne organizacije za migracije pokazuju kako je od početka godine 13.808 migranata putem mora došlo u Italiju. U istom periodu prošle godine bilo ih je 61.201.
Povećanje u posljednjih nekoliko dana nagovještava brojne migracije u ljetnom periodu, a to što Rim nije dozvolio drugom brodu s 800 migranata da uplovi, znak je dodatnog produbljenja krize.
Ipak, lider Lige, zamjenik premijera Matteo Salvini poručio je kako Rim neće promijeniti stav.
- ”Zatvaramo luke“ -
Salvini je upozorio kako luke neće biti otvorene drugom brodu.
”Evropa ne mari. Dosta je. Spašavanje života je dužnost, ali pretvaranje Italije u veliki izbjeglički kamp nije. Gotovo je s Italijom koja povija glavu i sluša naredbe. Ovog puta postoji neko ko će reći 'ne’. Zatvaramo luke“, kazao je Salvini.
Nova talijanska vlada ranije je saopćila kako će biti protjerano oko 500.000 ilegalnih migranata koji se nalaze u Italiji, a oštar stav o migrantskoj krizi mogao bi izazvati probleme između te zemlje i Evropske unije kao i produbiti humanitarnu krizu na Sredozemnom moru.
- Španija postidjela čitavu Evropu -
Nakon što su Italija i Malta odbile dozvoliti uplovljavanje u njihove luke migranti na brodu Aquarius, među kojima je bilo i 123 beba, na moru su u teškim uslovima čekali dva dana. Krizu, koja je mogla okončati stradanjem migranata, riješio je novi premijer Španije Pedro Sanchez.
”Dužni smo spriječiti humanitarnu katastrofu i obezbijediti ovim ljudima sigurnu luku”, rekao je Sanchez i naredio otvaranje luke Valencija.
Ministarstvo odbrane je saopćilo kako će vojni brodovi biti u pratnji Aquariusa, a više od 200 općina je predložilo prihvat određenog broja izbjeglica. Zamjenica premijera Španije Carmen Calvo kazala je kako je njena zemlja ispunila međunarodnu dužnost i pokazala besprijekornu sliku. Kritizirala je zemlje koje su odbila primiti migrante i poručila kako jedna demokratska zemlja ne treba poštovati samo vlastite propise nego i međunarodne.
Od početka godine do 10. juna u Španiju je došlo 9.315 migranata, što je za 100 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Očekivanja da bi moglo doći do porasta broja migranata, kao i sve jača antimigrantska politika Italije, izazivaju znatiželju oko stava kojeg će zauzeti španska vlada.
Iako vlada pokazuje da izbjeglicama neće zatvoriti luke, od Brisela očekuje poduzimanje konkretnih koraka za postizanje konkretnog rješenja krize.
- Kritike dolaze i iz Grčke -
Ista očekivanja ima i Grčka koja je 2015. godine bila središte migrantske krize u Evropi. Iako je značajno smanjen broj migranata prema Grčkoj, vlada te zemlje nastavlja kritizirati države koje se protive raspodjeli izbjeglica.
U Grčkoj se nalazi oko 60.000 izbjeglica koje su krenule putem nade ka Evropi. U jeku krize, u Grčku je dnevno dolazilo oko 10.000 migranata. Nakon sporazuma o readmisiji izbjeglica postignutog s Turskom, taj broj je smanjen na 70.
Dugotrajni proces rješavanja zahtjeva za azil i nepovoljni životni uslovi u prenatrpanim izbjegličkim kampovima na grčkim otocima stvaraju dodatne probleme vladi te zemlje koja se s druge strane suočava i s ekonomskom krizom.
Stanovništvo na Lezbosu i Khiosu, otocima na kojima već duže vrijeme borave migranti, od vlade traže da izmjesti više od 15.000 izbjeglica.
Grčke vlasti žale se na zemlje Višegradske grupe optužujući ih da nisu preuzele dio tereta migrantske krize. Državni zvaničnici podsjećaju kako zatvaranje vrata ili ignoriranje problema može dovesti samo do njihovog dodatnog produbljenja.
Od sporazuma kojim je 160.000 migranata u Italiji i Grčkoj trebalo biti raspoređeno u drugim zemljama, prošle su tri godine. Ipak, broj migranata koji su bili razmješteni u novu zemlju 31. maja iznosio je 34.689.
Mađarsko i poljsko neprihvatanje izbjeglica kao i nevoljnost za prihvatom koju izražavaju mnoge druge zemlje, pokazuje kako Brisel ne uvodi nikakve sankcije. To što Brisel pokušava problem riješiti dogovorom s trećim zemljama pokazuje kako nema značajan uticaj na zemlje članice što bi moglo dovesti do novog produbljenja krize.
