Mekka iz zraka: Pogled na Kabu s Kraljevskog tornja sa satom

Muslimani iz svih dijelova svijeta, koji su u saudijski grad Mekku doputovali kako bi obavili hadž, nastavljaju s vjerskim obredima, javlja Anadolu Agency (AA).

Hadž je posljednji od pet stubova islama i farz (stroga vjerska dužnost) svakom slobodnom, punoljetnom i pametnom muslimanu i muslimanki koji posjeduju imetak za to putovanje.

Obredi hadža se obavljaju svake godine u periodu od 8. do 12. zul-hidždžeta, posljednjeg mjeseca lunarnog kalendara.

Dan Arefata je u petak, 8. jula. Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke oko 20 kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža. Sve hadžije se 9. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.

Taj dan je mjesto velikog okupljanja i susreta muslimana iz cijelog svijeta. Među njima nema nikakve razlike, svi su u bijelim ihramima koji asociraju na jednakost ljudi pred Uzvišenim Stvoriteljem i Dan kada će polagati račun za svoja djela. Na Arefatu se vrijeme provodi u ibadetu, uči se Kur’an, dove i klanja se namaz.

Hadž kao uzvišeni ibadet ima svoje mudrosti, koristi (materijalne, duhovne, pojedinačne, kolektivne, lokalne i svjetske) ciljeve i tajne. Jedna od mudrosti hadža je i ta da musliman izlazi iz uže sredine koja ga okružuje i upoznaje se sa muslimanima cijeloga svijeta, te tako proširuje svoje spoznajne horizonte. Hadž muslimane uči miru i toleranciji. Hadžija u toku obreda hadža ne ubija životinje, ne siječe grane drveća, ne kida bilo koje bilje, u najkraćem od njegova uznemiravanja su svi pošteđeni. Hadžije se navikavaju na jednakost u toku obreda hadža.

Reporterske ekipe fotografije hodočasnika zabilježile su s Kraljevskog tornja sa satom otvorenog 2011. godine.

Zgrada od 120 spratova nalazi se u krugu Kabe, centralnog svetišta u islamu.