Grenlandski led se topi 17 puta brže zbog toplotnog talasa

Grenlandski ledeni pokrivač se topio 17 puta brže od prosjeka tokom toplotnog talasa u maju, objavila je u srijedu naučna mreža World Weather Attribution (WWA), javlja Anadolu.

"Temperature nad Islandom, zabilježene ovog maja, su rekordne, više od 13 stepeni Celzijusa od prosječnih dnevnih maksimalnih temperatura u maju od 1991. do 2020. godine", saopćila je WWA.

Prema meteorološkom institutu, 84 posto meteoroloških stanica širom zemlje zabilježilo je rekordne temperature u maju.

Na istoku Grenlanda, najtopliji dan tokom toplotnog talasa bio je 3,9 stepeni Celzijusa topliji nego u predindustrijskoj klimi, napomenula je WWA.

Dodali su da se samo jednom u 100 godina mogu zabilježiti temperature poput onih uočenih na Islandu i Grenlandu, a ovaj put bi se to moglo ponoviti.

Toplotni talas u regijama prilagođenim hladnoći poput Grenlanda i Islanda ima jedinstvene uticaje.

"Na Grenlandu i Islandu, infrastruktura je izgrađena za hladno vrijeme, što znači da topljenje leda može dovesti do poplava i oštećenja puteva i infrastrukture", objasnila je WWA.

Petnaestog maja, temperature na Islandu su premašile 26 stepeni Celzijusa, što je vrlo neobičan događaj za regiju.

Na Islandu, ispuštanje bitumena na putevima stvorilo je opasne uslove za vožnju, dok su na Grenlandu toplije temperature uzrokovale lomljenje morskog leda, prijeteći zajednicama kojima od njega zavisi lov, ribolov i putovanja.

WWA-ina analiza ističe uticaj klimatskih promjena, zaključujući da je ekstremna vrućina bila oko tri stepena viša i 40 puta vjerovatnija zbog globalnog zagrijavanja.

Dok klimatski modeli imaju tendenciju da potcjenjuju porast temperature, projekcije sugerišu da bi, sa globalnim zagrijavanjem od 2,6 stepeni, takvi događaji mogli postati dvostruko vjerovatniji, pa čak i topliji.

Novi majski temperaturni rekord od 26,6 stepeni zabilježen je u Egilsstaoiru, na istoku Islanda, s procijenjenim periodom ponavljanja od oko 110 godina po trenutnoj klimi.

I Grenland i Island doživljavaju šire arktičke trendove porasta temperature i promjene obrazaca padavina, što prilagođavanje klimatskim promjenama čini sve hitnijim.

Island formalizira planove prilagođavanja klimatskim promjenama s fokusom na infrastrukturu i društvene sisteme, dok Grenland počinje rješavati problem vrućine kao nove prijetnje javnom zdravlju.