CAPE TOWN (AA) – Nizom prikladnih manifestacija u Južnoafričkoj Republici i u svijetu danas se obilježava 100. godišnjica rođenja lidera borbe protiv rasne segregacije (apartheida) Nelsona Mandele, javlja Anadolu Agency (AA).
Na današnji dan 1918. godine u mjestu Mveza rođen je Nelson Mandela koji je život posvetio borbi za slobodu, ravnopravnost i rasnu jednakost.
Odlukom Ujedinjenih nacija, Dan Nelsona Mandele zvanično se obilježava od 2009. godine. Mandela je proveo i 27 godina života u zatvoru zbog kritikovanja vlasti koje su provodile apartheid, a umro je u decembru 2013. godine u 95. godini.
Nakon što je postao prvi demokratski izabrani i prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike, Mandela nije krenuo putem osvetnika, već je postao i predsjednik bijelaca, a upravo time je osvojio naklonost javnosti cijelog svijeta.
Kao sin plemenskog poglavice, po rođenju je dobio ime Rolihlahla Dalinhunga, a shodno tadašnjoj tradiciji kada je prvi put otišao u školu učitelj mu je dao ime Nelson.
Već kao student je predvodio proteste za prava većinskog crnačkog stanovništva u Južnoafričkoj Republici, a po završetku pravnog fakulteta je otvorio advokatsku kancelariju s kolegom Oliverom Tambom koji je poznat kao prvi advokat crnac u toj zemlji.
Kao 25-godišnjak se pridružio Afričkom nacionalnom kongresu (ANC) u kojem je sa Walterom Sisuluom i Oliverom Tumbom osnovao omladinski ogranak. Brzo je postao vođa borbe protiv apartheida, zbog čega je bio na udaru južnoafričke vlasti koja mu je zabranila političko djelovanje.
Južnoafrička vlada je 1960. godine zabranila rad ANC-a, a na protestima te odluke policija je ubila 69 demonstranata.
Taj događaj je poznat kao masakr Sharpville, a naknadno hapšenje hiljada demonstranata dodatno je ojačalo otpor crnog stanovništva. Mandela je zagovarao naoružavanje crnaca za borbu protiv segregacije, zbog čega je i uhapšen.
Zbog pokušaja svrgavanja vlade Mandela je 1964. godine u slučaju “Rinova“ osuđen na doživotni zatvor.
“Ja sam se zalagao za demokratsko i slobodno društvo u kojem će svi ljudi zajedno živjeti u skladu i jednakopravnosti. To je moj cilj i ideal za koji sam spreman i umrijeti“, jedna je od Mandelinih izjava sa suđenja.
Prvih 18 godina robije proveo je u strogo čuvanom zatvoru na otoku Roben, a potom je prebačen u zatvor Pollsmoor u Cape Townu.
Njegov prijatelj i kolega advokat Oliver Tambo je 80-ih godina prošlog vijeka pokrenuo međunarodnu antirasističku kampanju čiji simbol je postao upravo Mandela.
Kampanja je urodila plodom i Mandela je pušten na slobodu 11. februara 1990. godine.
Četiri godine kasnije pobijedio je na prvim demokratskim predsjedničkim izborima i postao je lider svih etničkih, rasnih i vjerskih grupa u Južnoafričkoj Republici.
Po dolasku na vlast Mandela je poručio da je mir suverena kategorija, a da neće dozvoliti osvetničke pohode zbog decenija ugnjetavanja crnog stanovništva. Potvrda da ne gaji mržnju i osvetničke namjere bilo je i imenovanje posljednjeg premijera rasističkog režima Fredericka Willema de Klerka na funkciju potpredsjednika.
Mandela i De Klerk su 1993. godine dobili Nobelovu nagradu za mir, a po okončanju petogodišnjeg mandata Mandela se nije ponovo kandidirao na predsjedničkim izborima. Naslijedio ga je njegov saborac Thabo Mbeki.
Ostatak života Mandela je proveo u kampanjama borbe protiv siromaštva i AIDS-a zbog kojeg je preminuo i njegov oboljeli sin.
