SARAJEVO
Amir Zukić
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koji je otputovao u New York gdje će u utorak Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti polugodišnji izvještaj o stanju u BiH, otkrio je u ekskluzivnom pisanom intervjuu za agenciju Anadolija da će Vijeću sigurnosti jasno predočiti uzroke lošeg stanje u Bosni i Hercegovini.
„U mom izvještaju se jasno navode glavni politički događaji koji se nalaze u korijenu trenutnog stanja stvari. Sadašnji politički zastoj, koji je rezultat reorganizacije vladajuće koalicije na raznim nivoima, dodatno je pojačan političkim kalkulacijama koje po svemu sudeći imaju vrlo malo veze sa stvarnim pitanjima i stvarnom politikom. Međutim, ono što me najviše brine je što zvaničnici Republike Srpske otvoreno i javno zagovaraju raspad države, istovremeno osporavajući državne institucije i nadležnosti, posebno pravosuđa, a odnedavno i Oružanih snaga BiH”, naveo je Inzko.
Na pitanje o mogućim rješenjima za odmrzavanje postojeće situacije, visoki predstavnik je odgovorio da se već dvije godine suzdržava od nametanja rješenja, iako ima velike ovlasti.
„Što se tiče rješenja, iako i dalje zadržavam svoj mandat i ovlasti koje su mi date za njegovu provedbu, ja očekujem domaća rješenja, zasnovana na dijalogu, kompromisu i punom poštivanju vladavine zakona. Od ključne ja važnosti da političke stranke i institucije poštuju principe demokratije, dobrog upravljanja i vladavine zakona, koji se nalaze u središtu kako mirovnog sporazuma tako i napora Bosne i Hercegovine da se priključi euroatlanskim integracijama”.
Valentin Inzko će u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a navesti da je Bosna i Hercegovina načinila vrlo malo pomaka u posljednjih šest mjeseci.
„Uprkos pozitivnom razvoju situacije sa početka 2012. godine, kada je konačno došlo do formiranja novog Vijeća ministara i kada je državni parlament usvojio određen broj važnih zakona, napredak je zaustavljen kao rezultat borbe za vlast koja traje već neko vrijeme na svim nivoima. U vrijeme kampanje za lokalne izbore, političko manevrisanje postalo je važnije od gorućih potreba građana i zemlje kao cjeline. U isto vrijeme, vođstvo Republike Srpske je intenziviralo svoju šestogodišnju politiku otvorenog i direktnog osporavanja same suštine mirovnog sporazuma“, naveo je iskusni austrijski diplomata u intervjuu za agenciju Anadolija i poručio da tvrdnje koje su političari u BiH davali posljednjih dana o njemu lično, Uredu visokog predstavnika i njegovom mandatu jednostavno nisu tačne.
„Suzdržavao sam se od nametanja rješenja. Umjesto toga, ja sam jasno i javno prepustio inicijativu političkim strankama u BiH, a oni ne ispunjavaju uvijek svoje obaveze. Kada sam zadnji put proaktivno koristio Bonske ovlasti, to je bilo prvo da bi se Federaciji osiguralo finansiranje kako bi penzioneri mogli primiti penzije pred nadolazeću zimu, a zatim da bih Ustavnom sudu dao priliku da donesu odluku o ustavnim pitanjima koja je pokrenuo HDZ BiH“.
Navode iz pisma koje je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio Vijeću sigurnosti optužujući Ured visokog predstavnika (OHR) za loše stanje u BiH i tražeći zatvaranje OHR-a , visoki predstavnik međunarodne zajednice odlučno je odbacio.
„Što se tiče zatvaranja OHR-a, političke stranke su veoma svjesne ciljeva i uvjeta koje je postavilo Vijeće za implementaciju mira i koji se moraju ispuniti. Također su svjesne da ih samo one mogu ispuniti.“
Na pitanje da li u skorije vrijeme ipak očekuje dogovor političkih lidera o uslovima koje BiH mora ispuniti kako bi se mogla pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u, visoki predstavnik je odgovorio umjereno optimistično.
“Nedavna odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini ima uticaj na trenutne napore na rješavanju pitanja državne imovine, uključujući i imovinu odbrambenih struktura. Političke stranke i drugi akteri moraju poduzeti neophodne korake na provedbi odluke Ustavnog suda BiH i konačno na održiv način riješiti pitanje državne imovine, uključujući imovinu odbrambenih struktura, i na taj način omogućiti aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u. Što se tiče evropskih integracija, EU i njeno ojačano prisustvo u BiH čine sve što mogu da podrže BiH na tom putu. Vjerujem da i oni dijele moju ocjenu da je do sada angažman BIH u smislu donošenja odluka koje bi omogućile napredak BiH bio razočaravajući. Dopustite da vas podsjetim da će za manje od osam mjeseci BiH direktno graničiti sa Evropskom unijom. Pravila EU će početi da se primjenjuju već 1. januara 2013. godine, za manje od dva mjeseca! Mnogi domaći zvaničnici i biznismeni iz cijele BiH nam govore kako su zabrinuti da će njihovo izvozno tržište nestati i da će obični ljudi snositi posljedice toga. To mora biti poticaj političkim liderima u BiH da ubrzaju reforme koje zahtijeva EU. Hrvatska je odličan primjer za cijelu regiju da je to moguće postići, čak i pod najtežim uslovima”, istakao je Inzko.
Visoki predstavnik je prokomentirao i značaj reizbora američkog predsjednika Baracka Obame za politiku međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
„Sjedinjene Američke Države su veoma važan i cijenjen partner Bosne i Hercegovine, između ostalog i kao članica Vijeća za implementaciju mira. Reizborom Barracka Obame očekujem da SAD nastavi svoju politiku konstruktivnog angažmana. Nedavna zajednička posjeta Hilary Clinton i Catherine Ashton je pokazala da su i SAD i EU opredjeljene da pružaju pomoć BiH da ispuni očekivanja iz procesa euroatlantskih integracija“, zaključio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u ekskluzivnom pisanom intervjuu za agenciju Anadolija uoči obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
