SARAJEVO
Faruk Vele
Malo je u svijetu političara koji su doživjeli takav politički obrat kakav bilježi politička karijera aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Ono što je i u Bosni i Hercegovini zaboravljeno, a pogotovo na Balkanu, jeste da je Milorad Dodik u posljednjih deset godina prešao put od "američkog igrača", političara "spremnog na kompromise po svaku cijenu" i lijepog lica srpske politike uopće, do ultranacionaliste miloševićevskog tipa.
Malo toga je ružnog što Dodik manirom oikofoba već nije rekao o zemlji u kojoj je rođen prije 53 godine, ali posve je zanimljivo vidjeti šta je to Dodik govorio prije 12 ili 13 godina kada je dijelio nepodijeljene simpatije međunarodne zajednice (koja je horski poručivala kako mu se mora dati šansa), te bošnjačke politike i javnosti u Sarajevu. Svojevremeno je nekadašnji potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Sead Avdić govorio kako Federaciji BiH trebaju "dva Dodika".
Posebno je interesantno sve ovo primijetiti posljednjih dana kada Dodik gotovo svakodnevno poručuje da je "Bosna i Hercegovina trula", da "ne može opstati", da je to "virtualna država", dok se, istovremeno, bez ikakvih reakcija održavaju zajedničke sjednice vlada Srbije i Republike Srpske u Banjoj Luci...
Tako je Dodik kao predsjednik Vlade Republike Srpske u prvom mandatu 1998. godine izjavio da su izborom četničkog vojvodeNikole Poplašena za predsjednika RS "Srbi radili na svoju štetu" i upozorio da će se "zbog jačanja nacionalističkih snaga odnos međunarodne zajednice prema RS biti promijenjen u negativnom smislu".
Dodik je za potički magazin War Report (WR) daleke 1997. godine izjavio da će
"dok god su nacionalisti na vlasti u oba bh. entiteta, uvijek biti izvjesna količina konflikta manjeg intenziteta". Za svoju štićenicu, osuđenicu za ratne zločine Biljanu Plavšić tada je govorio da još nije "potpuno uvjeren da je njena transformacija u umjerenog nacionalistu konačna".
A na pitanje kako vidi odnose Republike Srpske i tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije istakao je:
"Dejtonski sporazum dozvoljava uspostavljanje posebnih veza između to dvoje. Međutim, to je jedno neugodno pitanje. RS ne smije ugrožavati interese FBiH. U međuvremenu, RS ne želi zavisiti od SRJ niti biti njen slijepo poslušni partner. Tek kada dogovorimo stvari sa Bosnom i Hercegovinom, možemo ići sa razgovorima sa SRJ".
Zanimljivo se prisjetiti da je on za beogradski NIN tih godina izjavljivao da lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju treba "trajno zabraniti da dolazi u RS" i dodao da bi RS bilo "bolje pod američkom okupacijom, nego sa Šešeljem".
Upravo je na Dodikovu mirotvornu inicijativu otvoren put Trebinje - Dubrovnik, koji je prekinut nakon srpske agresije na Hrvatku.
Dodik je 1999. izjavio da je došlo vrijeme da Slobodan Milošević odgovara za pogrešnu politiku koju je provodio deset godina, a koja je dovela Srbe u katastrofalnu situaciju.
“Nije tačno da su međunarodna zajednica i svijet protiv Srba, ali Srbi su morali da shvate preko svojih predstavnika kuda svijet ide i da se priključe tim tokovima, a ne da se suprotstavljaju”, govorio je tada Dodik.
Gotovo je nevjerovatno da je Milorad Dodik od 1997. do 2000. godine gotovo u svakom medijskom istupu naglašavao da "Republika Srpska nije država", da je "bolje biti entitet u BiH, nego provincija u Srbiji", da su "krivci za dešavanja u BiH nacionalističke stranke", da "Radovan Karadžić mora odgovarati"...
Sarajevski novinari sjećaju se da je Dodik u razgovorima s njima gotovo izbjegavao izraz Republika Srpska i taj bh. entitet nazivao"republika šumska".
Dodik je tako u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz" 20. januara 1997. godine istakao kako potreban "realan pritisak na vlasti RS da uđu u procese izgradnje zajedničkih institucija BiHi provođenje Dejtonskog sporazuma u cjelini".
Nadalje, današnji lider RS je naveo da je, što se tiče Radovana Karadžića i svih koji su optuženih za ratne zločine, "to stvar koja je za nas već završena i koja samo treba da se sprovede".
"Svako ko je učestvovao u ovdašnjim dešavanjima mora biti podvrgnut određenoj proceduri preispitivanja vlastite uloge. Desilo se ogromno stradanje i ono zahtjeva takvo šta",istakao je tada Dodik, iako je ove godine spektakularno proslavio osnutak Karadžićeve RS.
U jednom intervjuu kojeg je sarajevski medijima dao u novembru 1999. godine
konstatirao da je "RS u potpunosti otrgnuta od Miloševićevog režima i da u njoj sve više prevladava svijest da je bolje biti entitet u BiH, nego provincija u Srbiji".
"To je moje duboko mišljenje koje, vjerujem, dijeli veliki broj stanovnika RS. Srpski narod u BiH konstruiranoj u Dejtonu ima više šanse za svoj potpuni razvoj nego ako bi bio dio Srbije, a što žele neki nacionalisti".
Analitičari procjenjuju da je pragmatični Dodik nakon dolaska na vlast 2006. godine osjetio slabljenje utjecaja međunarodne zajednice te da je iz tog razloga preuzeo od Srpske demokratske stranke (SDS) nacionalistički kurs koji mu je donio višestruke pobjede na izborima. Da li će taj kurs donijeti posljedice slične u slučaju Miloševića i Karadžića, zavisti će, između ostalog, i od poteza međunarodne zajednice koja ga je dovela na vlast.
