SARAJEVO (AA) – Nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, koja je danas održana u Sarajevu, čelnici dvije vlade Denis Zvizdić i Andrej Plenković istakli su da su odnosi dvije države prijateljski, te da su nakon današnjih razgovora dodatno unaprijeđeni. Ipak, ostao je niz otvorenih pitanja, koja godinama opterećuju odnose BiH i Hrvatske, ali na kojima će raditi u budućnosti, javlja Anadolu Agency (AA).
“S obzirom da smo razmatrali više od 50 tačaka dnevnog reda, koje su bile pripremljene, veoma ozbiljno i profesionalno i imajući u vidu zaključke, koji izražavaju spremnost dvije vlade da se nastavi raditi na završetku svih započetih projekata, možemo govoriti o unapređenju odnosa naše dvije zemlje i nadogradnji dobrosusjedskih odnosa“, kazao je Zvizdić, te dodao:
“S naše strane posebno je istaknuto da su najvažniji vanjskopolitički prioriteti, posebno euroatlantske integracije, zatim jačanje ekonomske saradnje, saobraćajne infrastrukture, kako bi se unaprijedio protok ljudi i roba. Time bi olakšali poslovanje naših privrednika, ali i svakodnevni život ljudi. Stoga smo dogovorili otvaranje novih graničnih prelaza.“
Zvizdić je naglasio da tokom zajedničke sjednice nisu zaobišli ni teme koje dugi niz godina opterećuju odnose dvije zemlje.
“Spomenuli smo aktuelna pitanja kao što su zaštita okoliša, odlaganje nuklearnog otpada, uticaj izgradnje hidroenergetskih objekata, regulaciju imovinskih odnosa. Dosta dobrih stvari je zaključeno, koje će uskoro biti definisane i prezentirane javnosti. Riješeno je pitanje o imovinskim pravima i mogućnosti kupovine nekretnina građana FBiH u Hrvatskoj, pa i oko drugih pitanja koja će biti riješena kasnije“, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Hrvatski premijer Plenković rekao je da je za Hrvatsku važno da je sastanak ostao referentan u mozaiku odnosa dvije države.
“Ovo kažem ne samo zbog potpisivanja pet sporazuma, nego što smo u trosatnoj raspravi prošli 50 točaka i dotakli sva bitna pitanja u našim odnosima. U bilateralnom smislu za Hrvatsku važnije države od BiH nema. Povezanost naših država i naroda je povijesna, upućeni smo jedni na druge, a pred nama je i zajednička evropska perspektiva. Upravo na tom tragu Hrvatska želi riješiti što više otvorenih bilateralnih pitanja, ali isto tako snažno poduprijeti BiH kao cjelovitu i funkcionalnu državu na njenom putu ka članstvu u EU“, istakao je Plenković.
On je dodao da će sporazum o evropskom partnerstvu biti hrvatski doprinos kretanju BiH prema statusu zemlje kandidata za članstvo u EU.
“To bi po mom uvjerenju unaprijedilo proces reformi i kvalitetniju suradnju na svim razinama vlasti. U gsopodarskom smislu Hrvatska je prvi vanjskotrgovinski partner BiH, BiH je šest vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U proteklim godinama uložili smo više od milijardi eura u BiH, namjeravamo tim putem nastaviti jačati gospodarske odnose. Za Hrvatsku je posebno važno da u okviru ustavnog ustrojstva BiH pošaljemo kontinuiranu poruku skrbi položaju Hrvata kao konstitutivnog ravnopravno naroda u BiH. Očekujemo od svih političkih stranaka, institucija, konstitutivnih naroda i drugih koji žive u BiH, da vlastitim inicijativama na najprimjereniji način urede odnose i posebno u svjetlu predstojećih izbora 2018. godine ispune sve one kriterije koji su nužni kako bi taj proces bio i pravno uređen i pravičan“, poručio je Plenković.
Dodao je da će se Hrvatska sa svoje strane truditi da pomogne BiH u ispunjavanju nizu uvjeta za aktivaciju MAP-a za NATO.
“Zajednički ćemo raditi i na provedbi brojnih infrastrukturnih projekata, koji će biti raspravljani idućeg tjedna, jer ćemo ponovo biti zajedno 12. srpnja u Trstu. U Hrvatskoj, BiH ima partnera i prijatelja i najsnažnijeg vrlo artikuliranog i informiranog zagovornika evropskog puta BiH. Povjerenje koje gradimo, nastojat ćemo u mandatu koji je pred nama, da iskoristimo za rješavanje brojnih pitanja, koja su dulje vremena na dnevnom redu, a ovaj dogovor o pravo na stjecanje vlasništva nad nekretninama bez ograničenja u Federaciji BiH i Hrvatskoj je ispravan korak u tom smjeru“, smatra hrvatski premijer.
I Zvizdić i Plenković su se dotakli saradnje na planu borbe protiv terorizma, koja je prema njima, na dobrom nivou, čemu će doprinijeti i danas potpisani sporazum o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka. Dodali su da ratne teme ne mogu biti kamen spoticanja sve boljim bilateralnim odnosima BiH i Hrvatske, te su raspravljali o brojnim mostovima između dvije zemlje, ali i Pelješkom koji Hrvatska želi da gradi.
Zaključeno je da se obje strane pridržavaju međunarodnih standarda, a Zvizdić je istakao da BiH nema ništa protiv Pelješkog mosta, ali da će učiniti sve da, ukoliko bude bilo potrebe, zaštiti svoje interese, kada je u pitanju izlaz na otvoreno more. Tokom zajedničke sjednice razgovarano je i o krizi u Agrokoru, te statusu njegovih kompanija koje posluju u BiH, odnosno nastojanju da se sačuvaju radna mjesta oko 5.000 ljudi, uglavnom zaposlenih u Konzumu. U tom pogledu ocijenjeno je da stvari idu u pozitivnom smjeru, te da je saradnja sa povjerenikom hrvatske vlade Antom Ramljakom veoma dobra.
Poslije zajedničke sjednice potpisano je niz bilateralnih sporazuma: ugovori između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o evropskom partnerstvu i o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka, zatim sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o saradnji u oblasti turizma, te protokol o saradnji između Vlade RH i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba, kao i memorandum o saradnji u području mladih između Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH.
Nakon sjednice dva kabineta i članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH održaće sastanak s delegacijom Vlade RH.
Inače, prva zajednička sjednica Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH održana je u drugoj polovini juna 2010. godine u vrijeme kada je na čelu hrvatske vlade kao premijerka bila Jadranka Kosor, a Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.
