Del Vechio: Nije potreban entitet, rješenje hrvatskog pitanja tražiti kroz postojeće institucije

SARAJEVO (AA) - Hrvatska je i do sada pomagala Bosni i Hercegovini kao partner, kao zemlja susjed, a dvodnevnom posjetom, koja počinje sutra, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića BiH će ta suradnja dobiti na jednoj potpuno novoj dinamici, jer se priprema cijeli set dogovora, razgovora, pa čak i sporazuma koji bi trebali prije svega pomoći u euroatlanskom procesu Bosne i Hercegovine, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ivan Del Vechio, veleposlanik Republike Hrvatske uoči dolaska delegacije hrvatske Vlade.

"Ti dogovori i razgovori bi trebali pojačati gospodarsku suradnju, pojačati regionalnu suradnju, odnosno suradnju u susjedstvu, posebno na zajedničkim projektima u okviru Berlinskog procesa, u okviru Connectify agende, i naravno da će se i otvoriti pitanje, da tako kažem, druge faze reformi. U prvoj fazi mi govorimo o gospodarskoj reformi, a druga se odnosi na rješavanje pitanja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci", rekao je Del Vechio.

- Uskoro zajednička sjednica dviju vlada -

On kaže kako se posjeta hrvatske delegacije sa premijerom Andrejom Plenkovićem na čelu može podvući pod zajednički nazivnik, a to je dinamizirani kontinuitet suradnje BiH i Hrvatske.

O tome kada se očekuje rješavanje pitanja sporazuma o granici između BiH i Hrvatske, odnosno postizanja sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima dvije države, hrvatski veleposlanik navodi kako je jedno sigurno i to odmah može reći: Hrvatska će u susjedstvu, u okruženju, na jugoistoku Evrope ići sa konceptom da su postojeće granice granice mira, suradnje, sporazumijevanja, poštovanja...

"To je prvi naš aksiom. Ako već tako govorimo, onda jasno da pitanje granica, odnosno ta granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske treba biti riješena u tom kontekstu. Najavljuje se zato i ovaj sastanak o ćemu će se razgovarati sutra tijekom posjeta, a koji je vrlo važan. Naime, tijekom tog sastanka, odnosno posjete će biti definiran termin sastanka dviju Vlada. Za taj sastanak dviju vlada jasno da će biti ponovno otvoren katalog otvorenih pitanja između dvije države, a naravno da će jedno od ključnih pitanja biti ratifikacija sporazuma o granici", kaže Del Vechio.

U tom kontekstu, kaže, će se i to pitanje, a ima i drugih kao što su granični prijelazi, gospodarska suradnja, pitanje povrata imovine i još neka druga pitanja koja su ključna, bitna definirati.

"Zato će i biti organiziran sastanak i sjednica dviju vlada da se prihvati katalog otvorenih pitanja i da se utvrdi metodologija njihovih rješavanja, prioritet njihovih rješavanja", naglasio je hrvatski veleposlanik.

- Uloga Hrvatske u "hrvatskom pitanju" -

Sa hrvatskim veleposlanikom razgovarali smo i o najavi Hrvatske da će učestvovati u posredovanju rješavanja hrvatskog pitanja u BiH. Zanimalo nas je šta se pod tim podrazumijeva, zaparvo kako, odnosno na koji način osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH.

"Ja bi htio ovdje biti vrlo precizan i iskren. I ovo je moja percepcija onoga što ja vidim. Hajdemo biti pošteni od početka. Nezavisnost, suverenost ove zemlje je postignuta na referendumu na kojemu su Hrvati dali svoj glas. Splitska deklaracija je otvorila mogućnost da Hrvatska vojska oslobodi uz Knin i Cazinsku krajinu. S tim je i svi to znaju spriječena još jedna Srebrenica. U ime hrvatskog naroda u BiH predsjednik Franjo Tuđman je potpisao Dayton sa kojim se baš Hrvati u BiH nisu previše slagali, ali on je potpisao i on je garantirao njihovu ustavnu jednakopravnost. Hrvatska je i sada rekla da je protiv neustavnog referenduma u RS. Hrvatska je pokrenula novi pristup EU, to je naša ideja, ovaj koji je donio rezultate tek sada, govorimo o Reformskoj agendi, da ne idemo dalje. Imate da je Dragan Čović, možemo pričati šta god hoćemo, uprkos svemu forsirao da se preda zahtjev za članstvo u EU. Prema tome, to je čitav niz dokaza da hrvatski narod ne radi na urušavanju stabilnosti BiH. Naprotiv, da daje svoj doprinos stabilnosti ove zemlje", kaže Del Vechio.

Sada je pitanje, kaže veleposlanik, "da stvarno dovedemo u poziciju hrvatski narod da bude jednakopravan i govorimo o institucionalnoj jednakopravnosti, govorimo o pravu koje je zapisano u ustavu konzumiranja njegove ustavne pozicije i ništa više niti manje".