Plenković: Hrvatski BDP će 2026. prvi put premašiti 100 milijardi eura

Hrvatski BDP će u 2026. godini prvi put premašiti 100 milijardi eura, a očekuje se da će gospodarski rast iznositi oko 2,4 posto, što je dvostruko više od prosjeka Evropske unije i eurozone, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

“To znači da i dalje hvatamo korak s razvijenijim zemljama“, poručio je premijer Plenković u izjavi za medije nakon obilježavanja Dana Hrvatskog sabora, osvrnuvši se na aktuelne domaće i evropske političke i gospodarske teme.

Govoreći o rebalansu budžeta, koji će se sutra naći na sjednici Vlade, kazao je da će posljednji detalji, o kojima se pregovaralo proteklih sedmica, biti zaključeni na današnjoj sjednici Užeg kabineta.

“Najvažnije je da možemo finansirati sve što je bitno, da su ostvarene određene uštede tamo gdje je to ocijenjeno primjerenim, a strateški je važna politika odgovornog upravljanja javnim finansijama, koju provodimo svih ovih godina i koja je doprinijela povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga, da trošimo onoliko koliko zarađujemo i uravnotežimo budžet, a onda kada nije u potpunosti uravnotežen da je u okviru prihvatljivog deficita od tri posto“, naglasio je.

Premijer Plenković osvrnuo se i na pregovore o novom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije, rekavši da će irsko predsjedništvo Evropskim vijećem iznijeti novi prijedlog ovog vikenda.

Temeljni prigovor najbogatijih zemalja, pojasnio je, jeste to što zbog svojih ograničenja na nacionalnom nivou žele da ukupni obim evropskog budžeta bude manji.

S druge strane, Hrvatska i još 16 članica koje pripadaju grupi Prijatelji kohezije žele da taj prvi stub, odnosno nacionalna i regionalna partnerstva, i dalje bude dovoljno snažan kako bi se moglo osigurati ono što je suština evropske solidarnosti, a to je konvergencija.

“Konvergencija znači da idemo jedni prema drugima. Neko ko je veoma razvijen, živi u demokratiji i slobodnom tržištu 80 godina nakon Drugog svjetskog rata, a onaj ko je živio iza Željezne zavjese u jednopartijskom ili totalitarnom sistemu nije imao isti vremenski prostor da se razvije. Zato mi svi koji smo u poziciji da hvatamo korak moramo još neko vrijeme imati priliku da konvergiramo prema njima“, pojasnio je predsjednik Vlade.

Ako se fokusiramo samo na konkurentnost, onda će te horizontalne izvore finansiranja i programe iz drugog stuba uglavnom povući velike i snažne ekonomije, upozorio je.

“Namjera je da se do dogovora dođe što prije“, kazao je, dodajući da će se održati čak tri sastanka Evropskog vijeća, u oktobru, novembru i decembru, kako bi se izbjegao ulazak velikih zemalja u izborni ciklus jer je tada veoma teško pregovarati o tome.

U tom kontekstu dodao je da slijede izbori u Španiji, a naredne godine u Francuskoj, Poljskoj i Italiji.