Hrvatsko gospodarstvo iznad prosjeka EU: BDP raste 2,9 posto

ZAGREB (AA) - Državni zavod za statistiku (DZS) Hrvatske objavio je kako je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju 2018. realno veći za 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2017. godine, što je 16. tromjesečje zaredom u kojem hrvatski BDP raste, javlja Anadolu Agency (AA).

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je kako je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju 2018. prouzročen rastom izvoza roba i usluga. Istovremeno se bilježi i porast uvoza roba i usluga.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP, koji Hrvatsku uspoređuje sa ostalim europskim zemljama, u odnosu na prethodno razdoblje bilježi pozitivnu stopu promjene od 1,1 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2017. realno je veći za 2,8 posto.

„To je kontinuirano da nam BDP raste od 3. trećeg tromjesečja 2015., i to čak brže nego Europska unija, sa jednom iznimkom, a to je 4. tromjesečje 2017. kada je BDP u Hrvatskoj rastao sporije nego u prosjeku EU“, kazao je Krištof.

Iako je prosjek rasta BDP-a EU 28 (2,2 posto) sporiji od hrvatskog, zbog metodologije i veličine pojedinih zemalja Hrvatske se po rastu BDP-a nalazi u sredini EU ljestvice. U prošlom tromjesečju Hrvatska je rasla dvostruko brže od prosjeka EU 28.

Sporije od Hrvatske rastu Italija, koja ima rast 1,1 posto, Ujedinjena Kraljevina sa 1,3 posto, Francuska 1,7 posto i Njemačka sa rastom BDP-a od 1,9 posto. Najbrže od svih zemalja EU raste Poljska.

„U usporedbi sa prethodnim tromjesečjem, Hrvatska je druga najbrže rastuća ekonomija Europske unije. Brže raste samo Rumunjska, a najsporiji rast je zabilježen u Francuskoj i Italiji“, kazao je Krištof.

Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2018. realno veća za 2,3 posto u odnosu na isto tromjesečje 2017.

Najveći doprinos rastu tromjesečne BDV u drugom tromjesečju 2018. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, posebno u prometu automobila.

Među sastavnicama domaće potražnje, najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava od 2,0 posto.

Stopa rasta u djelatnosti industrije nešto je niža, zbog smanjenja proizvodnje u brodogradnji, metalnoj i kemijskoj industriji, dok je prehrambena industrija u značajnom porastu, no ukupno je industrija ipak u pozitivnom.