BANOVIĆI (AA) - Aldijana Hadžić –
Trend predstavljanja etno sela u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, ali Etno avlija ”Mačkovac”, nadomak Banovića, svojevrsni je muzej na otvorenom.
Pri samom ulazu, istaknut je znak kojim je jasno poručeno da su stres i ”sekiranje“ tu zabranjeni. I, zaista, ova avlija odiše tradicijom, a na svakom koraku je moguće vidjeti bosanskohercegovačke motive.
Ekipa Anadolu Agency (AA) prilikom prolaska kroz Aleju začuđenih pogleda imala je dojam da se nalazi u vremenskoj kapsuli i da je vrijeme stalo. Nastavkom šetnje i prolaskom pored Bunara želja, došli smo do Zanatske ulice u kojoj su smještene radionice. Upravo u tim radionicama, turisti mogu kupiti razne proizvode od visokokvalitetnih sapuna i krema, vunenih proizvoda, drvenih predmeta i tome slično i od uposlenika dobiti informacije o starim zanatima, a među njima je i čibučarstvo.
- Svojevrsni muzej na otvorenom
Upravo ovakav koncept Etno avlije, koja se, osim 15 zanatlijskih radnji, sastoji i od Zavičajnog muzeja, ugostiteljskog objekta, vodenice i Begove sobe, doprinio je tome da više od pola miliona ljudi posjeti ovo historijsko-kulturno nasljeđe u proteklih nekoliko godina.
Etno avlija je nastala na osnovu ideje vlasnika Refika Halilovića koji uvijek nastoji saslušati potrebe gostiju i ponuditi im vrhunsku uslugu.
U Etno avliji izloženo je i nekoliko zbirki raznih predmeta kolekcionara Fikreta Ibrišimovića. Ibrišimović je pojasnio kako su, između ostalog, izloženi i džepni satovi, a potiču iz perioda Osmanskog Carstva do Drugog svjetskog rata. Zbirka sadrži različite marke satova, njih 25, koji su u ispravnom stanju.
U vanjskom dijelu Etno avlije izloženo je nekoliko kolekcionarskih stalnih postavki, odnosno zbirki različitih predmeta.
Postavku iz perioda Osmanskog Carstva, a sastoji se od različitih predmeta iz oblasti militarije i upotrebnih predmeta, korištenih na prostoru Bosne i Hercegovine. Najznačajniji predmeti u ovoj zbirci su tri osmanske puške, koje potiču iz 16., 17. i 18. stoljeća. Predstavljeni su i rijetka levha, ukrasni predmeti u bakrorezu, predmeti u srebrovezu i zlatovezu, barutana u koži... Osim toga, izloženi su i predmeti iz Drugog svjetskog rata, iz oblasti militarije, a pripadali su 13. SS dviziji, narodnog naziva ”Handschar/Handžar divizija”. Izloženi su i muzički instrumenti koji su pripadali njemačkom vojnom orkestru.
Posjetioci imaju priliku vidjeti i stare ukrasne predmete i rukotvorine na tom području Bosne i Hercegovine, a među njima su ibrici, frule, džezve, findžani i tome slično. Prezentirana je i zbirka znački iz perioda bivše Jugoslavije i riječ je o 4.000-5.000 jedinica.
Značke su sortirane i pripadaju različitim oblastima (planinarstvo, sport, ribolov...). Većina značaka su rađene u emajlu, mada ima i onih srebrnih. Među eksponatima su i značke čak i iz perioda prije Drugog svjetskog rata.
Na jednom od nekoliko panoa izložene su i rukotvorine od drveta, a među njima su muzički instrumenti i upotrebni predmeti (drvene kašike, ukrasne džezve i slično).
- Brojne nagrade i priznanja u zemlji
Amel Ahmetović, ispred Etno avlije “Mačkovac“, kazao je kako je cijeli kompleks prigodan za relaksaciju, odmor i šetnju... Ahmetović je pojasnio kako zanatlije posjetiocima nude informacije o tome kako se izrađuju određeni predmeti i kakav je njihov značaj bio kroz historiju.
Podsjetio je kako je Etno avlija formalno osnovana prije osam godina, ali da vlasnik duže od dvije decenije radi na pripremi i obogaćivanju ponude.
”Danas posjedujemo preko 30.000 eksponata koji su opipljivi i gosti ih mogu pogledati i upitati osoblje o čemu se radi”, rekao je Ahmetović. Dodao je kako gosti dolaze iz cijele BiH, regiona, Europe i svijeta.
Ahmetović je pojasnio kako kompleks čine kovačnica i vodenica koje rade i danas.
Etno avlija ”Mačkovac” je dobitnik nagrade za ”Najbolju turističku destinaciju” iz oblasti gastronomije, kao i plaketu za “Drugu najposjećeniju destinaciju u Tuzlanskom kantonu“ za 2017. godinu. U Etno avliji je pretprošle godine organizirana ”Fićijada”, a u kompleksu bi ponovo trebala biti održana sljedeće godine.
U sklopu Etno avlije nalazi se i Begova kuća iz 1966. godine, u kojoj je sniman film “Ugljar”, a u istoj se nalazi i etno kino. Ahmetović je pojasnio kako se Begova kuća nalazila u komšiluku, pa je prenesena i postala dio kompleksa. Urađene su manje korekcije prilikom tog prenošenja, ali je zadržala svoj prvobitni izgled. U njoj su izloženi razni predmeti, među kojima su sehare (150 ih je izloženo u Etno avliji), sećije ukrašene tkaninama, mangala, ibrici i tome slično.
- Tradicionalna muzika i vrhunska gastronomska ponuda
U kompleksu se nalazi i ”Djevojačka soba” koja je svojevrsni muzej i pokazuje tipični izgled jednog domaćinstva u ranijem periodu, bilo u osmanskom, bilo poslije njega na području BiH. Osnovni predmeti koje je jedno takvo domaćinstvo sadržavalo su drvene vitrine, iliti kredenci, ognjište sagrađeno od cigli, kamena i gline, a na kojem se kuhalo i služilo za grijanje, bakreno posuđe, šiš i mlin za kahvu.
Izložena je i peć sastavljena od keramičkih lončića u koju se ložilo, a koja je, zahvaljujući takvom konceptu temperaturu zadržavala i do nekoliko dana poslije zagrijavanja. Upravo ti lončići, obojeni uljanim bojama, nisu bili samo ukrasni nego su i omogućavali zadržavanje temperature.
U Djevojačkoj sobi izložena je i Matična knjiga Živčića od 1800. godine, koja je vrijedan historijski dokument.
U ugostiteljskom dijelu Etno avlije, ekipa AA uz tihu tradicionalnu muziku, uživala je uz vatru naloženu u ognjištu što je ostavilo lijep dojam u hladnim decembarskim danima. Tradicionalna hrana, osoblje odjeveno u nošnje i predmeti stari po nekoliko stotina godina pomažu posjetiocima da se vrate u vremena kada je život bio sporiji i kada se znalo, kako domaćini kažu “ćejfiti“, uz konstataciju da je danas važno znati zastati i uživati u trenutku uz sevdah za koji kažu da se pjeva srcem i dušom, a ne riječima.
