SARAJEVO
Zakucavanjem daske na glavnom ulazu danas je u 11 sati trebalo biti simbolično označeno zatvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu, najznačajnije kulturno-historijske institucije u Bosni i Hercegovini i jedne od najznačajnijih institucija ove vrste na Balkanu. Međutim, to još nije učinjeno s obzirom na to da to ne dozvoljava grupa prosvjednika koji se protive zatvaranju ove institucije i traže da se nađe rješenje za njen dalji rad.
Zatvaranje Zemaljskog muzeja je najavljeno zbog nedostatka novčanih sredstava za dalji rad.
Ova najstarija moderna kulturna ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, ima status nacionalne galerije sa zbirkama neprocjenjive vrijednosti, koje svedoče o kulturnom, civilizacijskom i svakom drugom razvitku tokom bosanskohercegovačke historije.
Nakon rata u Bosni i Hercegovini brigu o Zemaljskom muzeju nikad zvanično nije preuzela država Bosna i Hercegovina, a njegov rad je finansiran iz budžeta Kantona Sarajevo i Federacije BiH.
Zbog nebrige države, Zemaljski muzej godinama neredovno isplaćuje plaće zaposlenima, ne može izmirivati račune za komunlane usluge, niti može finansirati održavanje i rekonstrukciju zasigurno najreprezentativnijeg kompleksa zgrada koje je na tlu BiH izgradila Austro-Ugarska.
Naime, četiri muzejske zgrade izgrađene su daleke 1913. godine na Marindvoru u Sarajevu. One uokviruju prostor u kojem je smještena prelijepa botanička bašta.
U januaru 2012. godine Zemaljski je muzej zatvorio vrata za posjetitelje zbog nedostatka grijanja. Po dolasku toplijih dana, Muzej je ponovo otvoren. No, od danas, kako kažu zaposleni i rukovodioci ove institucije kulture, Muzej definitivno prestaje s radom.
U ranijim izjavama za medije, direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić, istakao je da su vlast i političari u BiH glavni krivci za zatvaranje Muzeja.
