Balkan

Zaključci Samita u Sofiji: Budućnost Zapadnog Balkana u EU

Evropska komisija ocenjuje da je samit potvrdio evropsku perspektivu regiona i postavio niz konkretnih akcija za jačanje saradnje u povezivanju, sigurnosti i vladavini prava

Bojana Stojanovic  | 17.05.2018 - Update : 18.05.2018
Zaključci Samita u Sofiji: Budućnost Zapadnog Balkana u EU Fotoreporter: Talha Öztürk - Anadolu Agency

Sofija

SOFIJA (AA) - Evropska unija ne treba da se plaši pristupanja regiona Zapadnog Balkana jer je budućnost tog regiona u EU, zaključeno je danas na Samitu EU-Zapadni Balkan u Sofiji, koji je omogućio još bolje veze sa prijateljima u regionu, javlja Anadolu Agency (AA).

Na završnoj konferenciji za novinare u Sofiji, predsednik Evropskog saveta Donald Tusk istakao je da ne vidi drugu budućnost za Zapadni Balkan nego u EU.

"Ne postoji plan B. Zapadni Balkan je sastavni deo Evrope i pripada našoj zajednici", rekao je Tusk.

Govoreći o samom Samitu, on je istakao da je napravljen ozbiljan i značajan korak ka evropskom putu čitavog regiona i da će EU na tom putu ostati najpouzdaniji partner.

Međutim, on je istovremeno ukazao i da agenda povezivanja nije alternativa niti zamena za proširenje.

"To je način da se vreme od danas do sutra iskoristi efikasnije nego ranije, kako naši građani i kompanije ne bi čekali sve dobrobiti evrointegracija", dodao je.

Prema njegovim rečima, na Samitu je bilo reči i o poboljšanju veza samog regiona, da se niko, ni lideri Zapadnog Balkana, ni lideri EU nisu pretvarali da je sve jednostavno, ali da svih 28 lidera EU govori o evropskoj perspektivi regiona.

On je istakao i da je na samitu dogovoreno da se duplira finansiranje programa za razmenu studenata "Erasmus plus", te da će se raditi na smanjenju tarifa rominga i stvaranju boljih uslova za privatni sektor.

Tusk je najavio i da će za dve godine, 2020. godine, ovakav skup biti organizovan u Hrvatskoj, što, kako je ocenio, "najbolje ilustruje činjenicu da je evrointegracija zemalja u regionu vrhunski priroritet EU".

Evropska komisija ocenjuje da je samit potvrdio evropsku perspektivu regiona i postavio niz konkretnih akcija za jačanje saradnje u povezivanju, sigurnosti i vladavini prava, izjavio je predsednik EK Jean-Claude Juncker, koji je istakao da je današnji samit omogućio još bolje veze sa

"prijateljima sa Zapadnog Balkana, koji se korak po korak približavaju EU, svako svojim tempom i prema sopstvenim zaslugama".

"Članstvo u EU znači deljenje vrednosti i principa, kao što je poštovanje vladavine prava, nezavisnost sudstva i sloboda izražavanja - jer je EU pre svega zajednica vrednica i prava", dodao je.

Premijer Bugarske Bojko Borisov, koji je i domaćin skupa, koji se u ovakvom formatu održao prvi put posle 15 godina, odnosno prvi put nakon onog u Solunu 2003. godine, rekao je da Zapadni Balkan ima bruto društveni proizvod kao i Slovačka, a populaciju manju od Rumunije.

"Zapadni Balkan ima 17,7 miliona ljudi i BDP od 96 milijardi evra. Da li je to velik strah i opasnost za EU", rekao je Borisov, istakavši da je tokom Samita vođena iskrena i "plodonosna" diskusija, onih koji su i za i protiv različitih pristupa proširenju i ulaska ZB u EU.

On je ukazao i na činjenicu da su se u Sofiji danas rukovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Kosova Hašim Tači, da su nemačka kancelarka Angela Merkel, premijerka Velike Britanije Theresa May i predsednik Francuske Emmanuel Macron, a da premijer Grčke Alexis Tsipras i premijer Makedonije Zoran Zaev imaju dobre vesti o mogućem sporazumu oko imena Makedonije, istakavši da je to dobar primer jedinstva.

"Jasno je da sa svim pitanjima koje imamo sa velikim strateškim igračima u svetu, sva snaga EU u njenom jedinstvu", dodao je.

Na završnoj konferenciji za novinare, Tusk je pričao i o nuklearnom sporazumu sa Iranom, najavivši da će EU nastaviti da se pridržava tog sporazuma, sve dok Iran u potpunosti poštuje taj sporazum.

"Komisija je dobila zeleno svetlo da deluje gde god evropski interesi budu ugroženi", rekao je Tusk.

O odnosima sa SAD govorio je i Juncker, koji je najavio da će EK u petak u 10.30 časova pokrenuti proces aktiviranja zakona, koji zabranjuje evropskim kompanijama da sprovode sankcije SAD protiv Irana.

On je istakao i da je Evropa spremna za početak razgovora o trgovinskoj liberalizaciji sa SAD u nekim područijma, ako bi oni trajno izuzeli tarife na aluminijum i čelik.

Zadovoljstvo samitom izrazili su i lideri zemalja Zapadnog Balkana, pa je tako premijer Hrvatske Andrej Plenković istakao značaj Sofijske deklaracije u kojoj je pozdravljena inicijativa Hrvatske da se sledeći ovakav skup održi u Zagrebu 2020. godine. On je rekao i da je na marginama samita kratko razgovarao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, te ukazao na važnost relaksiranja odnosa dveju država.

Samitom je zadovoljan i Vučić, koji je novinarima kazao da se pričalo o problemima, ali da je bitno da se o tim problemima i priča. Predsednik Srbije takođe je zadovoljan zbog velikog broja susreta sa zvaničnicima EU i liderima zemalja članica, koji su imali razumevanja i strpljenja da saslušaju stranu Srbije.

Zadovoljan je i predsedavajući Predsedništva BiH Bakir Izetbegović, koji je istakao da je sada pravi trenutak za poboljšanje odnosa između samih zemalja u regionu, ali i nastavak na evropskom putu zemalja regiona.

Na Samitu je usaglašen i tekst Deklaracije u kome je navedeno da je EU danas na Samitu potvrdila nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, kao i nastavku jačanja dobrosusedskih odnosa i rešavanja bilateralnih sporova iz nasleđa prošlosti.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.