Stipe Majic
01 August 2023•Ažuriranje: 02 August 2023
Na predstavljanju prijedloga novog zakona o hrvatskom jeziku istaknuto je kako ovaj zakon definira osnovna pravila u javnoj i službenoj komunikaciji, ali ne zadire u umjetničke i književne slobode niti u privatnu komunikaciju te ne propisuje kažnjavanje, javlja Anadolu.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavili su nacrt zakona o hrvatskom jeziku, prije njegova upućivanja u proceduru javnog savjetovanja.
Novi zakon o hrvatskom jeziku, koji mora proći standardnu proceduru od javne rasprave do izglasavanja u Hrvatskom saboru, jasno definira da svi nazivi ustanova, proizvoda, deklaracija, sportskih, kulturnih i drugih manifestacija budu isključivo napisani na hrvatskom jeziku, iako prema željama osnivača nazivi mogu biti i na drugom jeziku.
Nacrt zakona izradili su pravni stručnjaci Vlade RH na temelju nacrta radne skupine Matice Hrvatske, koja je i glavni inicijator ovoga zakona.
Vlada RH će imenovati Vijeće za hrvatski jezik, koje će uz predsjednika imati 14 članova, a dolazit će iz različitih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih institucija.
Zakon nije „jezična policija“, ne propisuje jezičnu normu, nije represivan jer ne podrazumijeva kažnjavanje i nije puristički, tvrde predlagatelji, jer osigurava razvoj hrvatskoga jezika ukorak s vremenom.
Svrha zakona o hrvatskom jeziku je zaštita identiteta hrvatskog naroda kroz jezik, jer jezik je materijalno, odnosno nematerijalno dobro, ima obilježje identiteta i obilježava pripadnost nekog naroda, naveo je na predstavljanju hrvatski ministar znanosti obrazovanja Radovan Fuchs.
„U svakodnevnom životu građana neće biti nikakvih propisa, pravila ili kazni zbog nepridržavanja odredbi. Ovaj azkon donosi poboljšanje u obrazovnoj vertikali, od dječjih vrtića do sveučilišta gdje se treba poučavati hrvatskom standardnom jeziku, ali kod kuće i dalje se može govoriti bilo kojim od narječja ili idioma“, izjavio je ministar Fuchs.
Dodao je kako je cilj poticanje opstanka i razvoja narječja i regionalnih govora, što je već propisano i školskim kurikulumima.
„Namjera je podignuti svijest, ali i obvezati sve one, u prvom redu javne sustave, na temeljitiji pristup bavljenja jezikom. To se odnosi na usklađivanje rada različitih lektorskih službi, tako da sve što dolazi iz javnih ustanova drži visoki standard korištenja standardnog hrvatskog jezika“, izjavila je ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Koržinek je dodala kako zakon ne propisuje uvođenje lektora u medije, posebno ne u elektroničke, te kako u ključnim nacionalnim medijima lektorske i jezične službe već postoje.
U javnopravnim institucijama Republike Hrvatske zakon predviđa uvođenje jezične regulative, svi propisi trebaju biti napisani na hrvatskom jeziku, obrazovanje i nastava moraju se pridržavati hrvatskog jezika, osim u onim školama koje su na nekom drugom jeziku, poput škola s manjinskim nastavnim programima u kojima se uče manjinski materinski jezici.
Zakon o hrvatskom jeziku neće propisivati jezičnu normu, standardizacija hrvatskog jezika i dalje će ostati na stručnjacima za jezik, lingvistima, koji će izrađivati pravopisne, rječničke i gramatičke priručnike, istaknuto je.
Na predstavljanju je navedeno kako slične zakone imaju brojne EU države.
Nacrt zakona o hrvatskom jeziku najprije ide u javno savjetovanje, nakon toga slijedi saborska procedura, prvo i drugo čitanje, a njegovi predlagatelji očekuju kako će zakon biti usvojen do kraja ove godine.
