Postoji spremnost i Srbije i Bosne i Hercegovine da se nastavi s realizacijom autoputa Beograd – Sarajevo, ali za to je neophodna kompletna planska i tehnička dokumentacija, kao i osiguranje izvora finansiranja, rečeno je nakon sastanka nadležnih državnih ministara u srijedu u Sarajevu, javlja Anadolu.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto sastao se sa ministricom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandrom Sofronijević, a glavne teme razgovora bili su realizacija autoputa i brze ceste Sarajevo – Beograd, kao i modernizacija regionalne željezničke infrastrukture.

Osim o autoputu, razgovarano je o rekonstrukciji željezničke pruge Ruma – Šabac – Loznica – Zvornik – Tuzla – Doboj, obnovi plovnog puta rijeke Save, održavanju međudržavnih mostova, digitalizaciji izdavanja saobraćajnih dozvola te o statusu profesionalnih vozača u Evropskoj uniji.

Forto je nakon sastanka istakao da je razvoj saobraćajne infrastrukture ključan za budućnost Bosne i Hercegovine i regionalno povezivanje.

„Ako razmišljamo o boljoj budućnosti za BiH, moramo razmišljati o unapređenju infrastrukture, ne samo između nas u regiji nego i sa evropskom modernom infrastrukturom“, rekao je Forto.

Naglasio je važnost željezničkog koridora koji BiH povezuje sa Srbijom preko Doboja, Tuzle i Zvornika: „Idealna je prilika da taj projekat nominujemo za povoljno finansiranje kod jačih međunarodnih finansijskih institucija.“

Govoreći o autoputu Sarajevo – Beograd, Forto je naveo da na sjevernoj trasi postoje određeni pomaci, ali i ozbiljni izazovi. Kako je rekao, jedan dio rute od Rače do Bijeljine je već ugovoren, dok dodatni problem predstavlja nepostojanje usvojene prostorno-planske dokumentacije u Brčko distriktu, bez koje nije moguće precizno definirati trasu.

U Federaciji BiH, prema njegovim riječima, započeti su procesi eksproprijacije za pravac Tuzla – Brčko, a očekuje se i skoro raspisivanje tendera za izvođenje radova na prvoj dionici.

Forto se osvrnuo i na brzu cestu Sarajevo – Vardište, ističući da je idejni projekat izrađen još 2018. godine, ali da je riječ o finansijski vrlo zahtjevnom projektu. Najavio je da će upravo ova tema biti jedan od fokusa predstojećeg operativnog sastanka koji će, kako je kazao, biti održan u Bosni i Hercegovini uz učešće svih relevantnih nivoa vlasti.

Ministrica Sofronijević istakla je da postoji spremnost obje države da se nastavi s realizacijom autoputa Beograd – Sarajevo, ali da su za to neophodni kompletna planska i tehnička dokumentacija, kao i osigurani izvori finansiranja.

"Ovo su izuzetno skupi projekti, ali sve su to teme koje nas čekaju nadam se vrlo brzo na operativnom sastanku. Sigurna sam da svaki početak jeste težak, ali smo mnoge stvari pokrenuli već danas i čeka nas konkretizacija svih ovih projekata. Uvijek je lijepo doći u prelijepi grad Sarajevo", poručila je srbijanska ministrica.

"Ovo je bio prvi sastanak odnosno nastavak razgovora koji su započeti prije nekoliko godina, ali se nažalost zastalo. Danas smo pričali o velikim, kapitalnim infrastrukturnim projektima koji bi trebali donijeti obostranu korist, i BiH i Srbiji. Otvorili smo spremnost obje strane da to učinimo, prije svega, ministar Forto je najavio operativni sastanak s učešćem svih relevatnih strana", rekla je.

Govoreći o stanju radova u Srbiji, Sofronijević je navela da je dionica od Kuzmina do Sremske Rače, uključujući most preko Save, u završnoj fazi, dok se puštanje u saobraćaj očekuje nakon završetka integrisanog graničnog prijelaza, planiranog za august naredne godine. Dodala je i da je druga trasa, Požega – Kotroman, posebno složena zbog velikog broja tunela i mostova, te da ni u Srbiji još nije u potpunosti završena potrebna dokumentacija.

Poručila je da su današnji razgovori ohrabrujući i da očekuje da će predstojeći operativni sastanci donijeti konkretne pomake u realizaciji zajedničkih infrastrukturnih projekata.

- Autoput Sarajevo - Beograd -

Autoput Sarajevo - Beograd je veliki regionalni infrastrukturni projekat čiji je cilj da prvi put direktno poveže glavne gradove Bosne i Hercegovine i Srbije, značajno poboljšavajući transportne veze, trgovinske tokove i mobilnost među ljudima širom Zapadnog Balkana.

Planiran kao koridor u obliku prstena sa dvije glavne rute - Kuzmin - Sremska Rača - Bijeljina i Požega -Kotroman, granica Srbije i Bosne i Hercegovine - projekat je osmišljen da osigura uravnoteženu unutrašnju povezanost unutar Bosne i Hercegovine, istovremeno jačajući njene direktne veze sa Srbijom i širom regijom.

Turska je odigrala ključnu ulogu u pokretanju i održavanju projekta, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan godinama dosljedno zagovara autoput kao stratešku investiciju u regionalnu stabilnost, ekonomsku saradnju i politički dijalog.

Ankara je inicijativu predstavila kao „put mira“, naglašavajući njen potencijal za promovisanje pomirenja i dugoročne saradnje između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Kroz trilateralnu diplomatiju na visokom nivou, Turska je pomogla da projekat ostane na političkoj agendi, podržala napore za rješavanje nesuglasica u vezi s rutom i podstakla institucionalnu koordinaciju između dvije zemlje.

Turske institucije i kompanije su također bile uključene u procese tehničkog planiranja i izgradnje.

Polaganje kamena temeljca u oktobru 2019. godine, kojem je prisustvovao predsjednik Erdogan zajedno s regionalnim liderima, označilo je ključnu prekretnicu i naglasilo dugoročnu posvećenost Turske realizaciji autoputa.