U BiH više od 300 samoubistava u ovoj godini: Suicid češći kod muškaraca

SARAJEVO (AA) - Na području Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine evidentiran je 301 slučaj samoubistva, od čega 154 u Federaciji BiH, 139 u Republici Srpskoj, a osam u Brčko distriktu, javlja Anadolu Agency (AA)

Prema podacima entitetskog MUP-a, u Republici Srpskoj je u periodu od 1. januara od 31. augusta ove godine evidentirano 139 samoubistva, od čega su 108 počinila lica muškog, a 31 lica ženskog spola.

Posmatrano po spolnoj strukturi, slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je od 154 osobe koje su počinile samoubistvo, 121 bio muškarac, a 33 žene.

Prema podacima Federalne uprave policije, na području ovog entiteta u augustu ove godine evidentno je smanjenje broja izvršenih samoubistava za 5,56 posto u odnosu na uporedni mjesec 2016. godine, dok je u julu zabilježeno znatno povećanje broja samoubistava, i to za 125 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

- Zabrinjavajući podaci -

I u prvoj polovini 2017. godine zabilježeno je povećanje broja samoubistava za 18 posto u odnosu na uporedni period 2016. godine.

Iz Policije Brčko distrikta BiH su potvrdili da je od početka godine na tom području evidentirano osam slučajeva samoubistva, a svi počinioci tog čina bili su muškarci.

Najčešći načini izvršenja samoubistava u BiH su vješanjem i upotrebom vatrenog oružja, a bilo je i slučajeva, utapanja i trovanja i aktiviranja ručne bombe.

Prema riječima psihologa Đane Lončarice, ovi podaci su zabrinjavajući s obzirom na ukupan broj stanovnika u BiH.

Komentarišući podatak da muškarci češće izvršavaju samoubistvo nego žene, Lončarica ističe da su, prema statistikama u svijetu, žene te koje češće pokušavaju izvršiti samoubistvo, ali se muškarci odlučuju za najsmrtonosnije metode.

"To možemo objasniti time što se muškarci mnogo manje obraćaju za stručnu pomoć i dosta su zatvoreniji u svojoj komunikaciji. Ne možemo generalizirati, ali žene su otvorenije i karakteristično za žene je da imaju više bliskih kontakata sa prijateljima s kojima razmjenjuju svoje stanje, ali nekako i lakše pristupaju stručnoj pomoći, što je vrlo važno", objasnila je Lončarica.

Napomenula je da je u BiH i dalje izražena stigmatizacija, odnosno odbacivanje ljudi koji traže stručnu pomoć.

"Nekako se podrazumijeva da su muškarci jači spol kojima ne treba psihološka pomoć što, naravno, nije istina. Istina je čak i suprotna, što manje pričamo o svojim problemima, što manje imamo bliskih kontakata time smo više u riziku od oboljevanja i na kraju to dovodi do ovakvog jednog očajnog čina", istakla je Lončarica.

Posljedice ratnih trauma još uvijek su snažno prisutne u bh. društvu. A, kada su u pitanju
trauma i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), psihološko i hronološko vrijeme su dva potpuno određena pojma, što znači da "ono što je prije 20 godina bilo traumatično za pojedinca, to isto kao da se desilo juče".