SARAJEVO
Zalaskom sunca i nastupanjem akšama počela je Nova 1434. hidžretska godina. Muslimanski kalendar je lunarni i novi dan počinje nastupanjem noći, tačnije akšam-namazom.
U džamijama širom Balkana muslimani će prigodnim svečanostima obilježiti nastupanje Nove hidžretske godine, dok će centralna svečanost u BiH biti održana u Kuvajtskoj džamiji na Čengić Vili u Sarajevu nakon jacija-namaza.
Prvi muharrem, kada počinje hidžretska godina, računa se od Hidžre - preseljenja poslanika Muhammeda i prvih muslimana iz Mekke u Medinu.
Islamska zajednica prati dva kalendara. Jedan je po miladu, tačnije po rođenju Isusa i naziva se gregorijanski kalendar, a drugi je hidžretski kalendar.
Rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Muharem Omerdić je za agenciju Anadolija rekao da su muslimanima na Balkanu važna oba kalendara - gregorijanski kalendar, s obzirom da se po njemu ravnaju sve institucije, a hidžretski je važan iz vjerskih razloga kao i zbog jedinstva muslimana.
Omerdić je kazao da će se ove godine dolazak Nove hidžretske godine obilježiti brojnim manifestacijama u svim džematima, institucijama, između ostalog i podizanjem zelenog bajraka sa mjesecom i zvijezdom.
„Pokušali smo na različite načine pripremiti muslimane na to, između ostalog izdavanjem novog takvima. Novi takvim je izašao iz štampe sa Kurban-bajramom i on je već distribuiran u sve naše džemate i na sva druga područja gdje se vrši distribucija islamske literature“, kazao je Omerdić.
Samo obilježavanje hidžretskog kalendara u BiH i dolazak Nove hidžretske godine ima svoj značaj i historijske razloge, ali ne toliko i vjerske.
„Mi taj dan ne obilježavamo posebno u vjerskom smislu nego više da bi ljudima pokazali značaj tog događaja koji se zbio sa hidžretom Muhammeda s.a.v.s“, istakao je Omerdić.
Dodao je da je značaj ovog obilježavanja u tome da se ljudima približi veličina Hidžre. Omerdić je podsjetio na riječi halife Omera koji je rekao „da nije bilo Hidžreta, da nije bilo poslanikove Hidžre i preseljenja muslimana iz Mekke u Medinu ne bi bilo islama“.
„To jasno ukazuje na neke važne stvari koje su vezane za hidžretski kalendar, a to je veza sa svim historijskim događajima muslimana i između ostalog kada je u pitanju Hidžra, s obzirom da ono što se događalo od Muhammeda s.a.v.s. pa do današnjeg dana jasno ukazuje na potrebu žrtve u datom trenutku koji se može pojaviti, kao što je bio slučaj za vrijeme Poslanika, sve se ostavlja da bi se sačuvala vjera“, kazao je Omerdić.
Sutra, sa prvim danom Nove hidžretske godine, u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu bit će dodijeljena Menšura novoizabranom 13. reisu-l-ulemi mr. Huseinu efendiji Kavazoviću. Muslimani u Bosni i Hercegovini u Novu hidžretsku godinu ulaze i sa novim reisu-l-ulemom.
Hidžretska nova godina se računa od Hidžre, preseljenja poslanika Muhammeda i prvih muslimana iz Mekke u Medinu, što se dogodilo 622. godine po gregorijanskom kalendaru.
Jedan hidžretski mjesec ima prosječno 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde, ali se radi lakšeg računanja zaokružuju na 29, odnosno 30 dana, ali ne naizmjeničnim strogim redoslijedom, pošto se mogu ponoviti uzastopno dva, tri, pa i četiri mjeseca po 30, odnosno 29 dana. U ciklusu od 30 godina, hidžretska godina ima 19 godina od 354 dana i 11 prestupnih godina od 355 dana.
