Posječene šume se ne obnavljaju prema potrebnom obimu

BIHAĆ (AA) - Ljubomir Samardžija (67) inovator iz Bihaća, više od decenije radio je kao načelnik službe sektora za civilnu zaštitu pri Općini Bihać. Objavljivao je radove u naučnim i stručnim časopisima i autor je nekolicine inovacija od kojih se neke već koriste van Bosne i Hercegovine. Vrijeme u penziji koristi kako bi se podigla svijest javnosti o značaju zaštite čovjekove okoline. Djeluje sa još nekolicinom svojih prijatelja okupljenih oko Udruženja "Čovjek i prirodni resursi" Bihać putem kojeg su inicirali nekoliko konferencija iz oblasti zaštite okoliša.

- Šume su zapuštene i ne vrši se monitoring

Nakon nekoliko teških godina obilježenih požarima u našoj zemlji i zemljama regiona, kao i u odnosu na nastale posljednice po šumski biodiverzitet, Udruženje "Čovjek i prirodni resursi" organizovalo je nekoliko konferencija za javnost putem kojih su željeli poslati jasnu poruku i zahtjev da se prema šumskim resursima i uznapredovanim klimatskim promjenama mora zauzeti potpuno drugi način djelovanja u odnosu na dosadašnju praksu.

"Kada kažemo 'potpuno drugačiji način rada' tu, prije svega, podrazumijevamo da aktivnosti u sferi prevencije i zaštite od šumskih požara moraju početi već danas, krenuvši od kompletne društvene zajednice, najviših struktura vlasti, preko akademske zajednice, do vatrogasnih jedinica, civilne zaštite i stanovništva koje se u najvećoj mjeri samoorganizuje i to u onom momentu kada požari dođu do njihovih imanja. Nedvosmisleno postoji uzročno-posljedična veza između šumskih požara i klimatskih promjena koje su već evidentno nastupile. Klimatske promjene nepovoljno utiču na zdravlje šuma što prouzrokuje ne samo povećanu učestalost, nego i u odnosu na veličinu površine koju zahvataju šumski požari. Šume su prepune suhe gorive biomase i zapuštene su zbog prevashodno jedinog razloga, a to je njena ekonomska iskoristivost kroz sječu šume te privredne djelatnosti vezane za preradu drveta", ističe Samardžija u razgovoru s ekipom Anadolu Agency (AA) i dodaje kako su u tom smislu uputili izmjene i dopune Zakona o šumama FBiH koji se ovog trenutka nalazi u parlamentarnoj proceduri.

- Nemaran odnos prema ovoj problematici

Prema informacijama do kojih je svojim istraživačkim radom i aktivnostima došlo Udruženje "Čovjek i prirodni resursi" stanje u šumama je takvo da se posječene šume ne obnavljaju prema potrebnom obimu, niti se vrši adekvatno pošumljavanje opožarene i eksploatirane površine. Potpuno je zanemarena njihova funkcija i činjenica da su one pored okeana i atmosfere najznačajniji dinamični ekosistemi, da su na drugoj strani šume najveći deponent CO2 i drugih onečišćivača atmosfere kao i da su one ključni faktor u regulisanju prirodnog režima voda, te da predstavljaju važan faktor za održavanje sveukupnosti biodiverziteta koji je vezan za šume.

Samardžija smatra da je razlog tome spoznaja da je to posao nekog drugog, a ne svih nas, zbog čega se olako prelazi preko zakonom propisanih i moralnih obaveza koje se odnose na zaštitu šuma.

"Moralni ili savjesni pristup anketiranih rukovodilaca protivpožarnih i drugih jednica prema nedavnim požarima u BiH i Hrvatskoj je nedopustiv, u ovom slučaju izjava jednog rukovodioca otkriva užasno tešku situaciju. Gasi se šumski požar samo u onom slučaju, i u onom obimu, kada isti dolazi do kuća ili da je teren težak i nepristupačan. To što je ogromna površina izgorjela, što je uništen biodiverzitet šumskog područja, što je u atmosferu otišla enormna količina produkata gorenja, to što je nestao prijeko potreban šumski pokrivač, nije uopšte vrijedno pomena. Uzrok najvećeg broja šumskih požara ljudski faktor ili paljevina kao proizvod krajnjeg nemara ljudi, što traži potpuno nov aspekt neprekidne kontrole šumskog područja i adekvatna dojava u slučaju njegovog nastanka", pojašnjava Samardžija

- Zajedničkim snagama do rješenja

Zbog buduće procjene da će se povećati ne samo broj šumskih požara, nego i veličina zahvaćenih šumskih područja, treba razmišljati o obaveznom formiranju i osposobljavanju jednog dijela stanovništva kroz lokalne jedinice civilne zaštite koje će djelovati u okviru svoje lokalne zajednice i koje će se angažovati pod rukovodstvom profesionalnih vatrogasnih jedinica ili nadležnih tijela koje rukovode akcijama lokalizovanja požara.To je posebno poželjno, smatra Samardžija, iz razloga što ti građani najbolje poznaju teren i u mogućnosti su da vrše neprekidnu kontrolu lokalnog šumskog područja, da vrše nadzor nad postojećom infrastrukturom i opremom koja je namijenjena za gašenje požara te da se izuzetno brzo uključe u akcije gašenja požara.

"U državnim, regionalnim i lokalnim planovima treba posvetiti pažnju posebno u domenu koordinacije između sudionika od prevencije do izvršavanja mjera na lokalizovanju šumskih požara. Poseban akcent dati edukaciji svih nosilaca protivpožarne zaštite kao i stanovništva u odnosu na sve navedeno kao i na činjenice koje proizlaze iz postojećih planova zaštite od požara, posebno u kontekstu izrečenih kaznenih mjera prema počiniocima za koje se utvrdi da su namjerno ili iz krajnjeg nemara prouzrokovali šumski požar. Uopšte se ne vodi statistika o opožarenim površinama tokom niza godina i koliki je to problem za ukupni biodiverzitet određenog područja. Zbog toga, hitno tražimo da sva nadležna ministarstva službeno zatraže od šumsko privrednih društava donošenje i realizaciju programa sanacije ukupnih šumskih potencijala sa kojima gospodare sa posebnim akcentom na revitalizaciju opožarenih površina unazad 10 godina", ističe Samardžija

Udruženje je dostavilo svoje zaključke u vezi s ovom temom svim vladama država Mediterana kao i pravosudnim institucijama, nevladinom sektoru iz oblasti zaštite okoliša koji su u mogućnosti da djeluju u ovoj sferi i da prate problematiku šumskih požara.

Zaključke su uputili i predsjedniku Evropske komisije Žan Klod Junkeru, a nedavno su dobili i odgovor od Klaudije Olazabal, voditeljice Odjela za korištenje i upravljanje zemljištem pri Evropskoj komisiji u kojem se navodi da će dobijene zaključke pažljivo proučiti i podijeliti sa njihovom grupom eksperata iz Odjela za šumske požare i savjetodavnim tijelom sastavljenim od stručnjaka iz 41 zemlje Evrope, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

"Evropska komisija je dala podršku našoj inicijativi o zaštititi šuma od požara. Također su istakli da će njihovi instrumenti i mehanizmi posebno u sferi poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u nerednom periodu biti usmjereni ka prevenciji, zaštiti i saniranju posljedica šumskih požara. Udruženje je svojim dopisom zamolilo Evropsku komisiju da u skladu sa svojom pravnom regulativom, odnosno stečevinom u oblasti zaštite okoliša i oblažavanju klimatskih promjena svoju buduću pažnju usmjeri na koordiniranu aktivnost u smislu sanacije dosadašnjih opožarenih površina na kompletnom prostoru Mediterana i njegovom zaleđu. Naše je mišljenje da nijedna druga institucija ne može učiniti više i bolje na ovom planu od EU koja u potpunosti ima izgrađene instrumente i mehanizme da s uspjehom djeluje na ovom planu", kaže Samardžija.