Aldijana Hadzic
10. oktobar 2021.•Ažuriranje: 10. oktobar 2021.
Utvrđeno je nekoliko problema u vezi Trgovske gore i otklanjanja nuklearnog otpada u Hrvatskoj na granici s Bosnom i Hercegovinom, ali postoje i alati koji proizilaze iz međunarodnih konvencija u vezi s rješavanjem tog pitanja, rečeno je na konferenciji za medije uoči online sesije Kruga 99 održane u nedjelju, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi "Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH" govorili su Zvjezdan Karadžin, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Emir Dizdarević, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH.
Karadžin je rekao kako su se profesori s njegovog fakulteta u ovu problematiku uključili 2016. godine kada je Hrvatska uradila stratešku procjenu, studiju za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada iskorištenih izvora, istrošenih nuklearnih goriva za razdoblje 2025.-2060.
Osvrnuo se i na izabranu lokaciju Čerkezovac, na području tzv. Trgovske gore, u neposrednoj blizini BiH.
"Odmah kao odgovor na inicijativu, oformljen je tzv. Regionalni forum za okolinsku saradnju i sigurnost i Radna grupa ovog foruma je sastavila stručno mišljenje. Ono što je dobro vezano za taj forum, bio je sastavljen od stručnjaka, aktivista iz oba entiteta i Hrvatske", rekao je Karadžin.
Karadžin je rekao kako je obuhvaćen krug od pet kilometara za koji se gledalo kakav će biti utjecaj, a u tom krugu nije uvrštena BiH te se utjecaj nije razmatrao.
"Ono što predstavlja najveći problem je činjenica da su, pored toga što se to nalazi blizu BiH, geološke formacije na kojem se treba izgraditi ova deponija u nekadašnjoj kasarni Čerkezovac, apsolutno nepovoljne", rekao je Karadžin.
Drugi veliki problem, pojašnjava on, jeste što je rečeno da to područje nije trusno područje što je jedan od nekoliko glavnih preduslova da bi se mogla graditi jedna takva deponija po evropskim standardima. On je podsjetio na razorni zemljotres u Banjaluci, na 70 kilometara od Trgovske gore.
"Nakon izrade strateške studije rekli su da to nije trusno područje. Tri mjeseca nakon toga je bio zemljotres s epicentrom vrlo blizu mjesta Dvor, gdje je Trgovska gora i kasarna Čerkezovac, koji je bio petog ili šestog stepena Merkalijeve skale", rekao je Karadžin.
Istakao je i kako se područje nalazi prema Centru za deminiranje, a u okolini tog područja se nalazi najmanje devet minskih polja koja nisu razminirana.
"Kasarna je postavljena u vrlo gustoj šumi i ono što je veliki problem, kako obezbijediti brzu reakciju u slučaju požara, koji su vrlo česti u Hrvatskoj iz raznih razloga", rekao je Karadžin.
Kao jednu od najvećih prepreka gradnji deponije navodi činjenicu da se ekonomski razvoj regije nizvodno bazira na turizmu i proizvodnji zdrave hrane. Karadžin se osvrnuo i na psihološki aspekt kojem je stanovništvo izloženo na tom području.
Podsjetio je i na Espo konvenciju, odnosno Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica te mogućnosti pokretanja spora radi odbrane prava na čist okoliš.
Dizdarević je pitanje Trgovske gore posmatrao iz političkog, pravnog ugla i sa segmenta multidisciplinarnog tima.
On je kazao da je odabir ove lokacije u Saboru Hrvatske prošle godine bila politička odluka.
Dizdarević je kazao je formiran pravni tim koji treba biti transparentan prema javnosti i institucijama predstaviti alat za rješenje problema.
"To su svakako međunarodne konvencije koje je BiH ratifikovala, a radi se Aarhuskoj konvenciji, gdje naša javnost ima pravo pristupa svim informacijama, Espo konvenciji i Protokolu na Espo konvenciju, tzv. Kijevskom sporazumu koji se odnosi na negativne prekogranične uticaje", rekao je Dizdarević.
Pojasnio je kako BiH traži svoja prava, tako i susjedne zemlje za bh. Termoenergetske objekte i objekte koji mogu ugroziti njihovu državu traže svoja prava.
Osvrnuo se i na Evropsku direktivu, jedan od alata koji moraju poštivati sve članice EU-a, a radi se o direktivi radioaktivnog otpada 2011/70.
