Stipe Majić
Aldin Dugonjić, rukovoditelj hrvatskog Centra za certificiranje halal kvalitete, ovih dana objavio je knjigu "Halal, standard po mjeri čovjeka" u kojoj je s teološkog i ekonomskog aspekta iznio svoje dugogodišnje iskustvo u certificiranju halal kvalitete. Riječ je o pionirskom djelu na ovom jezičnom prostoru koje može biti vodič poduzetnicima i svima koje zanima ova tema, piše Anadolu Agency (AA).
Knjiga "Halal, standard po mjeri čovjeka" na gotovo dvjesto stranica interdisciplinarno analizira temu halala kroz četiri osnovna poglavlja. Prvo poglavlje teološki i praktično pojašnjava pojam halala, drugo poglavlje bavi se halal tržištima regije i svijeta. Treće poglavlje bavi se certificiranjem i standardizacijom halala, dok je posljednje tematsko poglavlje posvećeno halalu u Hrvatskoj.
U predgovoru knjizi kojega potpisuje muftija Aziz ef. Hasanović navode se, između ostaloga, sve prednosti halal proizvoda, uz naglasak kako njihovo konzumiranje ne predstavlja nikakav grijeh za pripadnike drugih vjeroispovijesti.
Profesor Suad Bećirović u recenziji navodi kako je ova knjiga "pionirski pothvat koji će koristiti kako teoretičarima, tako i praktičarima".
Doc. dr Aldin Dugonjić sedam godina rukovoditelj je Centra za certificiranje halal kvalitete pri Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj, u kojem je zaposlenik od njegova osnutka, tako da ova knjiga predstavlja najvažniji dio njegovih aktivnosti u Centru.
Pristup u knjizi je ekonomski, ali i teološki. Riječ je o temi kojom se Dugonjić bavio u svojoj doktorskoj disertaciji na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
"Pojam halala obradio sam interdisciplinarno, najprije s teološkog aspekta, definirajući principe halala, s ciljem uklanjanja zabuna koje se plasiraju na tržištu. Ne može se od harama praviti halal, kao što na tržištu imamo pojavu halal vina ili halal šampanjca. To je nešto što je nespojivo", poručuje Dugonjić.
"Da bi svaki čitatelj mogao razumjeti ovu knjigu, najprije sam obradio pojam halala, a knjigu sam namijenio poslovnoj, društvenoj i akademskoj zajednici", kaže autor.
U knjizi su obrađena sva halal tržišta u regiji, među kojima je BiH najveće halal tržište na ovom prostoru, kao i broj populacije koja konzumira halal proizvode.
"Na tržištu regije imamo turistički 'bum' dolazaka gostiju iz arapskoga zaljeva koji traže halal usluge. Pitanje je koliko smo mi te goste turistički infrastrukturno spremno dočekali", kaže Dugonjić.
U knjizi stoga predlaže daljnji razvoj turističke infrastrukture koji je prilagođen zahtjevima gostiju koji traže halal; od hotela, ugostitelja, turističkih agencija do svih onih koji sudjeluju na bilo koji način u turizmu.
Oko 60 posto proizvođača koji imaju halal certifikat u Hrvatskoj ne koristi svoje pune kapacitete proizvodnje, što je pokazatelj kolika je velika mogućnost izvoza proizvoda i proizvodnje, ocjenjuje Dugonjić.
"Halal certifikat doprinosi kvaliteti i strožoj kontroli, odnosno zdravstvenoj ispravnosti proizvoda", poručuje.
Preko 50 posto proizvođača u Hrvatskoj se izjasnilo da im halal certifikat doprinosi izvozu proizvoda, a nekima se certifikat reflektira na dobit.
Prepreke na halal tržištu su vizni režim, transport, kvantiteta proizvoda, neprepoznatljivost Hrvatske kao destinacije i nepostojanje ciljanih halal predstavništva u određenim zemljama, kao i manjak strategija razvoja ove tržišne niše.
Provedenom anketom među hotelijerima i ugostiteljima koji imaju halal certifikat, Dugonjić u knjizi pokazuje da broj noćenja i broj gostiju nakon certifikata biva povećan preko 40 posto.
Halal je globalno prisutan, od Amerike do Australije, pa su u knjizi obrađena tržišta Rusije i Kine koja su posebno interesantna za halal.
"Halal kvaliteta podrazumijeva da hotelijer u sobi mora imati sedžadu, molitveni tepih, označen jugoistok, smjer kible, stavlja se vaktija, raspored dnevnih molitvi, postavi se Kuran, tespih, iz minibara se izbaci alkohol, a i kozmetika mora biti prilagođena. Sobu je jednostavno pripremiti, malo je kompliciranije kada je u pitanju pripremanje i posluživanje hrane, pri čemu se mora paziti da ne dođe do kontaminacije s onim što nije halal”, pojašnjava Dugonjić.
Halal certifikat u Hrvatskoj imaju gotovo svi prehrambeni proizvodi, on je prisutan najviše u hrani, a potom u kozmetici, a sada se pomalo razvija i halal standard u farmaciji.
Centar za certificiranje halal kvalitete izdao je u Hrvatskoj 105 halal certifikata, certificirano je između 4 i 5 tisuća proizvoda koji se mogu lako pronaći u svim trgovačkim centrima, ako se na njima potraži logo halala.
U budućnosti bi trebalo u dućanima odvojiti police s halal proizvodima jer je sve veći broj turista koji traže halal proizvode, smatra Dugonjić.
Hrvatski Centar za certificiranje halal kvalitete radi na izradi mobilne aplikacije koja će svim korisnicima halal proizvoda i usluga pružiti detaljne i točne, redovito ažurirane informacije gdje mogu doći do svih proizvoda, molitvenih prostora, restorana, dnevnog rasporeda molitvi…
"Moja je tvrdnja da se trebamo vraćati našim izvorima, pogotovo vjerskim. Bez obzira koju odrednicu u životu živjeli, halal može donijeti dobro na ovom, a biti garancija na budućem svijetu, kad govorimo o prehrani i ophođenju prema životu", zaključuje Dugonjić.
