SARAJEVO
Vesna Bešić
Gazi Husrev-beg je bio i ostao najveći dobročinitelj Sarajeva. Ovaj osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne svoj život posvetio je Sarajevu - gradu kojem je na trajno korištenje podario svu svoju imovinu.
Vakufnamama iz 1531. i 1537. Gazi Husrev-beg je zavještao dobra koja su imala neprocijenjiv doprinos kulturnom, vjerskom i obrazovnom napretku stanovnika Sarajeva. Najprije je uvakufio džamiju, imaret i hanikaf, potom medresu i biblioteku, a na kraju i dodatnu imovinu za samoodrživost svih objekata.
Sarajevo se i 471 godinu nakon smrti Gazi Husrev-bega sjeća svog najvećeg dobročinitelja. Kako je za agenciju Anadolija rekao mutevelija Gazi Husrev-begove džamije Mustafa Vatrenjak svaki dan se prouči hatma dova i tevhid za dušu velikog ratnika i vladara.
„Učenje hatme i tevhida Gazi Husrev-begu su ibadeti koji se u džamiji svakodnevno obavljaju od njegovog preseljenja 1541. godine pa sve do danas. Prema odredbama prve vakufname hatma se uči tako što iza podne namaza, svaki dan, 30 džuzhana (učača džuza) istovremeno prouči svaki svoj džuz (trideseti dio Kur'ana od 20 stranica), a onda zajednički predaju hatma-dovu pred dušu Gazi Husrev-bega“, pojasnio je Vatrenjak.
Gazi Husrev-begova džamija, u narodu poznatija kao Begova, je najznačajnija islamska građevina u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa šadrvanom, mektebom, abdestham, turbetima i Gazi Husrev-begovim i Murad-bega Tardića, haremom, muvekithanom, munarom visokom 45 m i Sahat-kulom, Begova džamija dominira sarajevskom čaršijom.
Gazi Husrev-begova džamija završena je 1531. godine. Po svojim arhitektonskim vrijednostima izdvaja se od svih potkupolnih džamija podignutih u BiH.
Graditelj ove džamije je mimar (glavni arhitekta) Turskog carstva, Adzem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza. Uz Mimara Hajrudina bio je jedan od vodećih kreatora ranocarigradske arhitektonske škole, a Begova džamija jedno od najvrednijih ostvarenja te škole izvan samog Carigrada.
Vatrenjak je podsjetio da je Begova džamija izgrađena u veoma kratkom periodu. Jedan od razloga za hitnost, jer je nakon mohačke bitke u Sarajevu bila velika koncentracija vojnih snaga, tako da su praktično vojne snage u ratu ratovale, a u miru su bile inžinjerske jedinice. Uz pomoć domaćih ali i dubrovačkih majstora, džamija je napravljena u rekordnom roku od pet godina.
Nad glavnim ulazom u džamiju nalazi se kamena ploča na kojoj je uklesan natpis u stihovima na arapskom jeziku. Natpis je smješten u šest elipsastih polja oivičenih sa strana i kroz sredinu arabeskama. Tekst natpisa je mjestimično vokaliziran. Posljednji stih epigrama, ako se zbroje brojčane vrijednosti arapskih slova, vrlo lijepo kaligrafski ispisanih, kazuje godinu kada je džamija sagrađena. Nakon ulaska u džamiju brojni posjetioci, a među njima je sve više stranaca, ostaju impresionirani skladnim dimenzijama i ljepotom njene unutrašnjosti.
Vakufnamom su, kazao je mutevelija Vatrenjak, definirani i dodatni vjerski ibadeti (obredi) koji treba da se obavljaju u džamiji mimo propisanih pet vakat- namaza (dnevnih molitvi) i opisani na koji način se provode. Imami Begove džamije tradicionalno su hafizi.
