SARAJEVO
Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz, u okviru trodnevne posjete Bosni i Hercegovini, sastao se danas sa predstavnicima udruženja žrtava rata u BiH. Sastanak, koji je trajao više od dva sata i bio zatvoren za medije, Brammertz je ocijenio veoma produktivnim.
„Razgovarali smo o suđenjima Karadžiću i Mladiću, te drugim pitanjima koja su oni imali. U razgovoru sa predstavnicima udruženja žrtava, uvidio sam da postoje mnoga kašnjenja, nedostatak resursa, a ponekad i nedostatak političke volje u implementaciji Stragetije o procesuiranju ratnih zločina u BiH. Mislim da će to biti izazov u narednim godinama, da se uvjerimo da sistem ulaže ozbiljne resurse i političku volju u rješavanje pitanja ratnih zločina“, rekao je Brammertz dodavši da je to ono što predstavnici udruženja žrtava traže i na šta imaju pravo.
Sastanku s glavnim haškim tužiocem nisu prisustvovali predstavnici udruženja srpskih žrtava. Brammertz je pojasnio da je to iz razloga što je današnji sastanak bio više u vezi s trenutnim procesima koji se vode u slučajevima Karadžić i Mladić, i što udruženja s kojima se sastao pomažu u ovim suđenjima.
„Predstavnici udruženja žrtava su veoma kritički raspoloženi i imaju pravo na to. Njihovi zahtjevi ponekad prelaze moje mogućnosti, ali za mene je uvijek važno da primim te bitne signale od njih. Oni su još uvijek veoma ljuti, ali ja sam veoma otvoren za njihove zahtjeve. Ipak, nisam zadovoljan progresom Strategije o ratnim zločinima u BiH“, kazao je Brammertz.
Predstavnica Udruženja „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ Kada Hotić kazala je kako je na sastanku s haškim tužiocem bilo riječi o suđenju radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom.
„Pitala sam Brammertza da li će mu suditi, s obzirom na to da nemaju dokaza, za počinjeni genocid u drugim opštinama u BiH, osim u Srebrenici", kazala je Hotić.
Predsjednica Udruženja "Žena žrtva rata" Bakira Hasečić je kazala kako je na sastanku upozorila na nefunkcionisanje strategije o procesuiranju ratnih zločina u BiH usvojene 2008. godine.
„Znamo mi da nema političke volje od strane naših političara da primijene tu strategiju. Brammertz će u svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a iznijeti ono zbog čega smo mi nezadovoljni kad je riječ o neprimjenjivanju ove strategije“, kazala je Hasečić.
Predsjednik Udruženja „Ubijena djeca opkoljenog Sarajeva 1992-1995“ Fikret Grabovica ocijenio je da je sastanak bio „korisna razmjena mišljenja i stavova“.
„Mi, predstavnici žrtava, jasno smo poručili Sergeu Brammertzu da smo nezadovoljni dosadašnjim učinkom domaćeg pravosuđa, jer su procesuirali mali broj ratnih zločinaca. Pitao sam gospodina Brammertza da li je politika kriva za to, on je, nažalost, rekao, da. On je izrazio spremnost da učini ono što mu njegove mogućnosti dozvoljavaju. On će ukazati ambasadorima na te probleme i učiniće ono što bude mogao“, istakao je Grabovica.
Predsjednik Saveza logoraša BiH Šaćir Srebrenica istakao je da su predstavnici udruženja žrtava rata protiv sporazuma o saradnji u predmetima procesuiranja ratnih zločina sa Srbijom.
„Znamo da su izvršioci zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini u Srbiji. Ne bi oni bili isporučeni BiH, već procesuirani u Srbiji. Onda bi vjerovatno kazne bile blage ili bi bili oslobođeni, kao što je slučaj sa načelnikom u Zvorniku. A, onda, bi dali mandat srpskom pravosuđu da hapsi Bošnjake u BiH. Zbog toga smo protiv potpisivanja takvog protokola između BiH i Srbije“, naglasio je Srebrenica.
