RS: Diskriminacija Bošnjaka i Hrvata pri zapošljavanju

BANJALUKA

U cilju dosljedne primjene amandmana na Ustav Republike Srpske o ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS je 2005. godine donesen Zakon o lokalnoj samoupravi shodno kojem se nacionalna struktura zaposlenih u organima lokalne uprave trebala uskladiti prema popisu stanovništva iz 1991.godine.

Iz informacije o provedbi ovog zakona koja se treba razmatrati u okviru današnjeg zasjedanja Narodne skupštine RS, ističu sugovornici agencije Anadolija, vidljivo je da se već sedam godina svjesno vrše opstrukcije u njegovoj primjeni.

„Zakon je donesen, ali nigdje nisu navedene kaznene odredbe za one koji ga ne primjenjuju, pa imamo situaciju u kojoj se u većini opština on i ne provodi“, kazala je dr. Vesna Jović, predsjednica Hrvatske humanitarno kulturne udruge "Danica" iz Banjaluke.

Prema podacima o nacionalnoj strukturi zaposlenih u lokalnim organima uprave u RS, koji su navedeni u informaciji entitetske Vlade, u većini od 62 opštine u RS-u nema Bošnjaka i Hrvata. I u opštinama gdje se nešto radilo na primjeni Zakona, stanje nije znatno bolje. Tako je u Doboju, u kojem su prema popisu iz 1991. godine Bošnjaci i Hrvati činili 52 posto stanovništva, danas u opštini, od 226, zaposlenih radi 25 Bošnjka i osam Hrvata.

U Prijedoru, od 208 opštinskih službenika, radi 19 Bošnjaka i pet Hrvata, a u Banjaluci, od 731 administrativnog službenika, pravo na rad dobila su 24 Bošnjaka i 37 Hrvata.

Razlog zašto nacionalna struktura zaposlenih ne odgovara popisu stanovništva iz 1991, prema navodima iz informacije Vlade RS je pojava da na nivou zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave nema dovoljnog odziva na konkurse za zapošljavanje iz reda Bošnjaka i Hrvata, odnosno grupa ostalih.

Uz to, ističu u Vladi RS, „činjenica je i da nema dovoljno motivisanosti za prijavljivanje na konkurse“. Iako je nivo zapošljavanja u lokalnoj upravi tokom 2011. smanjen, pa čak, zvanično, 30 opština nije primalo nove radnike, i tamo gdje je bilo zapošljavanja, Bošnjaci i Hrvati gurnuti su na marginu.

Pravo na rad u organima lokalne uprave tokom prošle godine ostvarilo je devet Bošnjaka i četiri Hrvata.

„Podaci o provođenju Zakona o lokalnoj samoupravi u dijelu koja se odnosi na nacionalnu strukturu zaposlenih su alarmantni i jasan pokazatelj da se vrši diskriminacija konstitutivnih naroda, Bošnjaka i Hrvata, u RS. Nažalost, ništa bolja situacija nije ni na području Federacije BiH, jer naprosto ne postoji dovoljno političke volje da se to pitanje riješi“, izjavio je za agenciju Anadolija Behzad Čirkin, poslanik SDPBiH u Narodnoj skupštini RS.

Vesna Jović naglašava „kako nisu tačni navodi da se Hrvati i Bošnjaci ne javljaju na konkurse za zapošljavanje“.

„Odrasla je čitava nova generacija ljudi koji su završili srednje škole i fakultete i kojima su vrata za posao zatvorena. Osim nacionalne, traži se i politička podobnost, pa se time krug zatvara. Mlada arhitektica, Hrvatica, nakon što je skupila 54 odbijenice na konkursima za zapošljavanje u Banjaluci, morala je otići, jer više nije imala šta da traži ovdje. I nije ona, nažalost, iznimka, nego pravilo. Šta je to nego diskriminacija“, navodi Jović.

I ona i Čirkin upozoravaju da ništa bolja situacija nije ni sa javnim preduzećima i ustanovama, poput škola i bolnica u RS-u, gdje se broj zaposlenih nesrba mjeri u promilima.

Ovo će, saglasni su i Jović i Čirkin, postati veliki problem tek nakon što se naredne godine izvrši popis stanovništva u BiH.

„Mene zabrinjava šta će biti s Bošnjacima i Hrvatima u RS nakon popisa stanovništva i kakva će biti sudbina tih ljudi. Postat će konstitutivna manjina što će u pitanje dovesti njihov opstanak. I nažalost, ako se tom pitanju ne priđe s državne razine, onda cijelu BiH ne čekaju bolji dani“, kazao je Čirkin.