SARAJEVO - Vesna Bešić
Probni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji je započeo 15. oktobra, završava se danas, javlja izvještač agencije Anadolija (AA).
Bio je to uvod u generalni popis stanovništva i domaćinstava koji će se održati u aprilu naredne godine, što je prvi popis u BiH nakon 1991. godine.
Da će generalni popis stanovništva u aprilu naredne godine izazvati velike probleme, potvrdio je i probni popis.
Prema informacijama do kojih su došli novinari agencije Anadolija (AA), komplikacije i problemi su se pojavili već početkom septembra nakon što su se pojavile nove popisnice. Bile su to nove popisnice umjesto onih iz juna ove godine koje su građani mogli vidjeti na internetu.
Inače, Zakon o popisu stanovništva BiH nije bio predmet javne rasprave, niti su građani BiH bili konsultirani u vezi s kreiranjem popisnih upitnika. To je bilo neophodno ukoliko se htjela postići transparentnost, te kako bi građani mogli razumjeti pitanja koja će im biti postavljana, odnosno kako bi mogli učestvovati u cijelom procesu.
Sa tim problemima se susreću popisivači na terenu sa kojima su razgovarali novinari agencije Anadolija.
Najveći problem su pitanja o nacionalnoj, vjerskoj opredijeljenosti i o maternjem jeziku.
"Od 82 pitanja koja se nalaze na popisnicama, samo na ova tri popisivači nemaju pravo sugerirati ljudima kako da se oni nacionalno ili vjerski izraze, niti im čitati modalitete. Pošto prema Ustavu BiH u ovoj zemlji žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te ostali, svi oni koji se na popisu ne izjasne kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, bit će smješteni u ostale. Na taj način dolazi do velikog problema jer se većina stanovništva izjašnjava kao Musliman, pretpostavljajući da se time podrazumijeva da je i Bošnjak. Bošnjaci su imali genocid i etničko čišćenje, a ovaj popis će biti pečat sudskog vještaka na to", govori za AA izvor blizak provođenju procesa popisa u BiH.
Isti izvor pojašnjava da se problem pojavljuje jer građani nisu upućeni da na popisnicama postoje samo opcije: Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali. Osoba koja, eventualno, kaže da je "Musliman" automatski se upisuje pod "ostale", što znači da
ne pripada konstitutivnim narodima u BiH.
Krojeni problema, jasno, sežu u prošlost. Na popisu stanovništva 1953. godine za sve osobe jugoslavenskog porijekla „koje nisu bliže nacionalno opredijeljene“, a što se, prije svega, odnosilo na Bošnjake, uvedena je nova statistička kategorija „Jugoslaveni – neopredijeljeni“ ili pripadnici Islamske vjerske zajednice.
Tek na narednom popisu, 1961. godine, Bošnjaci su prvi put imali priliku da se u nacionalnom smislu opredijele kao „Muslimani u nacionalnom smislu“, odnosno i dalje kao „Jugoslaveni – nacionalno neopredijeljeni“, ili kao Srbi, Hrvati, Crnogorci i Makedonci.
Konačno, kao poseban narod Bošnjaci su „priznati“ u februaru 1968. Velikim zalaganjem bošnjačkih predstavnika u tadašnjim jugoslovenskim vlastima, takvo rješenje potvrđeno je i na prvom narednom popisu stanovništva, 1971. godine. Po ovom popisu u tadašnjoj Jugoslaviji je živjelo 1.729.932 Muslimana, odnosno Bošnjaka, što je činilo 8,4 posto njenog ukupnog stanovništva.
Nacionalna odrednica Musliman zadržana je i u narednim popisima, 1981. i 1991. godine.
Prema popisima stanovništva iz 1971, 1981. i 1991. Bošnjaci su, pod tada etničko-vjerskim imenom Muslimani, bili treća najbrojnija nacija u bivšoj jugoslavenskoj državi, odmah iza Srba i Hrvata.
Prema popisu iz aprila 1991. godine u tadašnjoj Jugoslaviji živjelo je ukupno 2.376.646 stanovnika koji su se izjašnjavali kao Muslimani.
Na Bošnjačkom saboru 28. septembra 1993. godine Bošnjaci su vratili svoje tradicionalno nacionalno ime – Bošnjaci. Ono je nakon toga ušlo u službenu upotrebu u sva zvanična dokumenta i prihvaćeno kao nacionalno ime svih Bošnjaka na prostoru cijele bivše Jugoslavije i u međunarodnim okvirima.
Danas riječ Bošnjak označava pripadnika bošnjačke nacije, islamske vjere, koji govori bosanski jezik i baštini bošnjačku kulturu i tradiciju.
Prema informacijama koje su doznali novinari AA, na terenu se problem javlja i kod pitanja o mjestu stanovanja.
Popisom se pokušava „istisnuti“ i mnogobrojna dijaspora koja se privremeno nalazi van granica matične države. Procjenjuje se da je širom svijeta rasuto 1,2 miliona Bosanaca i Hercegovaca, od čega je više od 800 hiljada Bošnjaka.
"Ovim popisom bi moglo doći, ukoliko se stanovništvo ne upozna sa značajem popisa, do rasula u BiH", ističe sugovornik AA.
On upozorava i na druge probleme.
"Konfuznim pitanjima se pokušava servirati i nepismenost bošnjačkog naroda.
Naime, pitanjem: „Da li osoba može napisati tekst o svom svakodnevnom životu“ se dolazi do podatka koliko je pismenih ili nepismenih ljudi u BiH. Dok su u svim ostalim zemljama pitanja pojednostavljena kod nas u BiH to se pokušava zakomplicirati što je moguće više", ističe isti izvor.
Probni popis u Federaciji BiH se provodio u 19 općina, a obuhvaćeno je oko 3.000 domaćinstava, odnosno 9.000 stanovnika. Probnim popisom u Republici Srpskoj obuhvaćeno je 15 općina i 21 popisni krug.
