SARAJEVO
Bedrudin Brljavac
Posljednjih godina šume su postale strateški resurs od kojeg mnoge zemlje svijeta zarađuju značajna sredstva. Međutim, pojedine zemlje nekontrolisanom sječom polako ostaju bez ovog vrijednog prirodnog bogatstva. Među njima je i Bosna i Hercegovina koja, uprkos nekontrolisanoj sječi koja traje godinama, i dalje stoji u samom evropskom vrhu zemalja po šumskom bogatstvu.
Kad je riječ o regiji jugoistočne Evrope, većina zemalja ovog dijela svijeta nalazi se među državama koje često nazivaju “zelenim rajem na zemlji.” A prema rezultatima istraživanja koje je provela Svjetska banka (WB) za 2012. godinu u oblasti šumskih resursa, Bosna i Hercegovina je šumom najbogatija od svih zemalja regiona jugoistočne Evrope.
Naime, oko 43 posto teritorija BiH je prekriveno šumama, odnosno skoro polovica ove zemlje “obojena u zeleno.”
Šef Sektora za lov i lovni turizam Javnog preduzeća "Sarajevošume" mr. Zejnil Berilo za agenciju Anadolija je potvrdio da je BiH jedna od najbogatijih evropskih zemalja gledano po šumskim bogatstvima.
“Štaviše, prema broju stanovnika, BiH je u Evropi država sa najvećom površinom šumskih resursa. Tačnije, oko 50 posto zemlje u BiH je prekriveno šumama”, kazao je Berilo.
Poređenja radi, Bosna i Hercegovina je po šumskim bogatstvima dva puta bogatija od Belgije, tri puta od Danske i skoro četiri puta od Velike Britanije. BiH je po šumskim resursima daleko ispred ekonomski mnogo razvijenijih država, kao što su Kina, Francuska, Njemačka, Italija i Sjedinjene Američke Države (SAD).
Međutim, Berilo ističe da se šume u BiH koriste neracionalno i nesistemski, te da u raznim dijelovima zemlje postoji ilegalna sječa.
“Samo u kantonu Sarajevo ima preko stotinu nelegalnih mjesta za sječu. Također, zvanično je u prošloj godini u Kantonu Sarajevo oko 10.000 metara kubnih bespravno posjećeno. Ali mislim da je ta cifra i tri puta veća. Ako se ovako nastavi bespravna sjeća, onda će se smanjiti i zalihe šuma što će uzrokovati i smanjenje prirodnih izvora vode, nagli porast insekata, gljivičnih oboljenja itd.”, tvrdi Berilo.
Prema istraživanju Svjetske banke, poslije BiH slijede Crna Gora u kojoj je 40,4 posto teritorija prekriveno šumama, Makedonija sa 39,6 i Hrvatska gdje je 34,3 posto zemlje pod šumama.
Najmanje šuma u regionu posjeduju Srbija i Albanija, gdje šume prekrivaju 31, odnosno 28,3 posto čitavog teritorija. Od zemalja iz šireg regiona Balkana najbogatija “zelenim blagom” je Slovenija u kojoj se nalazi oko 62 posto šuma.
Osim toga, Slovačka ima oko 40 posto šuma, Bugarska 36, Rumunija 28 i Turska sa oko 15 posto šuma. Posmatrano na evropskom nivou, zemlja sa najviše šume je Finska, u kojoj je oko 73 posto teritorija “obojeno u zeleno”, a odmah iza nje slijede Švedska sa oko 69, Slovenija 62 i Latvija sa 54 posto.
Prema istraživanju Svjetske banke, među bogatije evropske zemlje u oblasti šumskih resursa spada i Estonija sa 52 posto, Austrija 47, dok se BiH sa oko 43 posto šuma nalazi na visokom sedmom mjestu.
S druge strane, šumom najsiromašnije evropske zemlje su Monako i San Marino gdje je samo 0,1 posto teritorija prekriveno šumama, a slijede Island sa 0,3, Irska 10, i Holandija sa oko 11 posto šuma.
Posmatrano na globalnom nivou, najviše šuma posjeduje Surinami gdje je oko 95 posto zemlje pod šumama, a slijede Mikronezija sa oko 91, Američka Samoa 90 i Gabon sa 85 posto teritorija prekirvenog šumom.
S druge strane, države sa najmanje šuma u svijetu, osim San Marina i Monaka, su i Oman, Katar, Egipat i Libija u kojima šume čine samo oko 0,1 posto čitavog teritorija. Prema istraživanju Svjetske banke, visok procenat šuma ima Japan gdje šume čine oko 69 posto zemlje, Rusija oko 49, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nalazi oko 33 i Kini 22 posto šumskog područja.
Imajući u vidu da je BiH u evropskom vrhu po pokrivenosti teritorija šumom, Berilo naglašava da je potrebno poduzeti mjere kako bi se spriječila nekontrolisana i neplanska sječa.
“Konačno je došlo vrijeme da se zaštiti ovaj vrijedni prirodni resurs. Treba postaviti stalne šumske rampe, kao u naprednim evropskim zemljama, i kamere da se prati promet. Potrebno je sankcionisati sve one koji su umiješani u ilegalnu sjeću šuma. Na taj bi način smanjili štete za 90 posto”, kazao je Berilo.
On ističe da vlasti u BiH moraju mnogo više pažnje i brige posvetiti ovom prirodnom resursu.
“U BiH imamo jedan paradoks, a to je da postoje mnogobrojna ministarstva, a nemamo odvojeno ministarstvo za šumarstvo na državnom nivou iako je oko 50 posto zemlje pod šumama. U mnogim evropskim zemljama formirana su ministarstva za šume i vode zbog ekonomskih i ekoloških razloga, jer su oni na vrijeme shvatili značaj i potencijal šuma”, kazao je Berilo.
