ZAGREB
U okviru jučer objavljenih rezultata popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj provedenog 2011. godine popisani su i stanovnici prema zemlji državljanstva. Tako u ukupnom broju stanovnika matično hrvatsko državljanstvo ima 4.259.476, a na drugom mjestu je bosansko (6.733), zatim srpsko (2.888), slovensko (1.999), njemačko (1.609), talijansko (1.420), kosovsko (1.188), makedonsko (1.034).
Po metodologiji Državnog zavoda za statistiku Hrvatske riječ je o državljanstvu kao pravnom stanju osobe određenom pripadanjem državi, što znači da uživa prava i snosi obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviđaju za njezine državljane, objasnili su hrvatski državni statističari za agenciju Anadolija .
Komentar na rezultate popisa zatražili smo od mr. sc. Senada Nanića, uglednog hrvatskog arhitekta i predsjednika Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Nanić se upitao da li, što se tiče bosanskohercegovačkog državljanstva, to pokriva onu grupu stanovništva koja je socijalno-humanitarno najinteresantnija i trebala bi biti najvažnija, a dosada je uvijek izbjegavala svakoj ozbiljnijoj statistici.
„To su, zapravo, bivše izbjeglice iz BiH koje nisu riješile svoj status boravka na adekvatan način i dobili sva građanska prava koja bi proizlazila na osnovu njihova rada i života u Hrvatskoj. No, to nećemo točno znati, jer u brojci iz statistike su zasigurno i ljudi koji na osnovu radnih dozvola ili drugih okolnosti imaju riješen status u Hrvatskoj. Taj problem ostaje otvoren i ne znamo još uvijek o kojem broju ljudi je riječ i o kojim eventualnim kršenjima ljudskih prava“, kazao je Nanić.
Međutim, Nanić je naglasio da do sada nije bilo konkretnih inicijativa da ta grupacija ljudi popravi svoj status u Hrvatskoj, kako od većinskih i manjinskih političkih institucija, ali i udruga koje su po prirodi svoga poslanja trebale o tome brinuti.
No, Nanić je pohvalio rezultate popisa koji se odnose na izjašnjavanje narodnosnom odrednicom Bošnjak jer su, očito, brojne akcije bošnjačkih udruga i vijeća u cilju poticanja što masovnije „konverzije“ Muslimana u Bošnjake u proteklom periodu urodile plodom. Tako je broj Bošnjaka povećan za više od 50 posto, jer na popisu iz 2001. bilo je 20.755 Bošnjaka, a 2011. broj iznosi 31.479 te su oni, nakon Srba, najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj.
Nanić je rekao da je izrazito zanimljiv porast broja muslimana u smislu vjerske pripadnosti, no, on pokazuje određene asimilacijske procese što se tiče Bošnjaka.
„2001. godine bilo je 56.777 muslimana, a danas smo čuli da se broj popeo na 62.977. Objektivan je porast muslimana u Hrvatskoj i to u značajnom postotku. Interesantna je disproporcija u odnosnu na konstantnost broja Bošnjaka i muslimana, kao i manjeg porasta broja Albanaca i Roma s kojim se ne može opravdati to povećanje muslimana koje je vidljivo ovim popisom. Tu je za očekivati da ćemo prepoznati asimilacijske procese, odnosno da se bitno povećava broj muslimana koji su porijeklom Bošnjaci, a koji su u nacionalnom smislu izjašnjavaju Hrvatima (9.647 Hrvata muslimana). Moguće je da se djeca iz treće ili četvrte generacije Bošnjaka rođenih u Hrvatskoj identificiraju sa islamom, ali i ne sa bošnjaštvom. U tu kategoriju pripadaju i djeca iz bošnjačko-hrvatskih brakova“, smatra Nanić.
On je istakako kako „nije riječ o nasilnoj asimilaciji ili nekom osjećaju straha ili skrivanja identiteta“, jer u Hrvatskoj danas postoji visoka razina demokratičnosti za razliku od devedesetih.
Slična situacija se dogodila i sa Srbima, koji bilježe nerealni pad broja stanovništva, no, u statistici se vidi da postoji 16.647 Hrvata pravoslavaca. Također, intrigantno je da se 317 Bošnjaka izjasnilo katolicima, a njih 293 pravoslavcima. Bošnjaka muslimana u Hrvatskoj ima 27. 595.
Zanimljiva je i pojava Bosanaca kao narodnosti (2.059), Muslimana (7.558), ali i Hercegovaca kojih je puno manje po statistici popisa (75).
„To je jedan broj koji utječe na razmatranja oko eventualnih asimilacijskih procesa i povećanja i smanjenja nacionalnih manjina, prvenstveno kada govorimo o Bošnjacima i tzv. 'muslimanima s velikim M'. Iz vlastitog iskustva mogu reći da ideja o nacionalnom izjašnjavanju Bosancima je prisutna u relativno širokom krugu Bošnjaka koji žive i u Hrvatskoj, ali i dijaspori. Riječ je o onima koji ne žele pristati na etničku podjelu Bosne i zagovaraju izjašnjavanje po američkom modelu, što je, što god tko o tome mislio, legitimno. Tako da se gubitak ukupnog broja Bošnjaka može pripisati i narodnosnoj kategoriji Bosanci, ali prije svega Muslimani“, rekao je Nanić u razgovoru za agenciju Anadolija.
