Ponovo u fokusu "banana republike" pod američkom hegemonijom

ANKARA (AA) - Nakon kontroverzne odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa o Jerusalemu, odluku da svoju ambasadu premjesti u Jerusalem donijela je i Guatemala. Obzirom da se radi o politički nestabilnoj zemlji centralnoameričke regije, ovo pitanje ponovo je pokrenulo raspave o "banana republikama", piše Anadolu Agency (AA).

Terminom "banana republike" su se najčešće opisivale države Centralne Amerike, među njima i Guatemala, a nad kojima je u 20. vijeku dominirao SAD. Ove zemlje SAD je pretežno koristio kao vojne baze.

Zbog ekonomske zaostalosti, odnosno ovisnosti nacionalne ekonomije o jednoj poljoprivrednoj kulturi, u slučaju Centralne Amerike bananama, te zemlje su nazivane "banana republike". Osim toga, radi se o zemljama koje su sklone ustancima, revolucijama i državnim udarima.

Rasprava o "banana republikama" pojavila se nakon glasanja za rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a kojom je odbačena Trumpva odluka o Jerusalemu. U fokusu su svakako bile zemlje koje su pod prijetnjom SAD-a bile protiv rezolucije, a to su Guatemala, Honduras, Maršalska Ostrva, Mikronezija, Nauru, Togo i Palau. Radi se o otočnim zemljama čija ekonomija, izuzev prihoda od turizma, u potpunosti ovisi od SAD-a i na nogama stoje zahvaljujući američkim investicijama.

Kada je riječ o zemljama poput Guatemale i Hondurasa, to su najsiromašnije zemlje Srednje i Južne Amerike, čiji se dobar dio radne snage nalazi u inostranstvu, pretežno u SAD-u.

Guatemala je 1821. godine zvanično proglasila nezavisnost od Španije, od tada ima vrlo bliske odnose sa SAD-om, posebno na polju trgovine i vojske.

Oko četiri miliona stanovnika ove zemlje zavisi od pomoći koje ima šalje njihova rodbina, koja radi u SAD-u. Ukupna populacija Guatemale je 12 miliona, a 12 posto njenog stanovništva je ispod granice siromaštva.

SAD u navedenim državama nastavlja su političkim utjecajem preko kompanija koje trguju bananama.

Američka obavješajna agencija CIA objavila je izvještaje u kojima se ukazuje na upletenost američke kompanije United Fruit Company u vojni udar u Guatemali iz 1954. godine.

Operacijom nazvanom "PBSUCCESS" sa vlasti je zbačen tadašnji premijer zemlje Jacobo Arbenz, na čije je mjesto došao Carlos Castillo Armas, koji je imao podršku SAD-a.

Ono što je također interesantno kada je riječ o Guatemali, je činjenica da su krajem 40-ih godina prošlog vijeka, američki naučnici u Guatemali provodili tajne eksperimente sa seksualno prenosivim bolestima na ljudima. Tada su provođeni tajni eksperimenti nad 1.300 osoba, a radilo se o prostitutkama, zatvorenicima i mentalno bolesnim osobama.

Zbog tajnog eksperimenta, bivši predsjednik SAD-a Barack Obama je 70 godina kasnije uputio izvinjenje guatemalskom predsjedniku Alvaru Colomu.

SAD danas ima vojne baze u većini zemljama koje su glasale protiv rezolucije u UN-a, a u zemljama gdje nema bazu, pruža značajnu finansijku podršku kada je riječ o vojsci.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u četvrtak, 21. decembra, sa 128 glasova za i devet protiv izglasala rezoluciju kojom poziva SAD da povuče sporno priznanje. Guatemala je bila jedna od devet zemalja koje su glasale protiv rezolucije. Guatemala je ubrzo nakon toga najavila da će svoju ambasadu premjestiti u Jerusalem.

Ministarstvo vanjskih poslova Palestine je, reagujući na najavu vlasti Guatemale da ambasadu premjestiti iz Tel Aviva u Jerusalem, takav postupak nazvalo "besramnim djelom bezakonja".