Dr. Hamza Karcic
25 Decembar 2021•Ažuriranje: 25 Decembar 2021
Piše: Hamza Karčić
- Autor je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
ISTANBUL (AA) - Nakon više od četiri mjeseca blokiranja funkcionisanja državnih institucija u Bosni i Hercegovini, politički predstavnici bosanskih Srba sada su povećali ulog. Narodna skupština entiteta Republike Srpske održala je 10. decembra posebnu sjednicu kojom je faktički pokrenut proces secesije. Skupština je usvojila zaključke s ciljem oduzimanja ovlasti države BiH i otvaranja puta za uspostavljanje paralelnih institucija u pravosuđu, odbrani, sigurnosti i oporezivanju. Ovo, po definiciji, predstavlja napad na suverenitet zemlje.
U proceduralnom smislu, Skupština je zadužila Vladu Republike Srpske da u roku od šest mjeseci izradi nacrt zakona za postizanje ovih ciljeva.
- Dodik želi da se vrati "izvornom Daytonu" -
Put ka secesiji ima četiri zanimljiva zaokreta. Prvo, Dodik najavljuje uspostavljanje paralelnih institucija, ali svoju politiku uokviruje kao povratak "izvornom Daytonu". Ova fraza znači da on pokušava izvršiti razgradnju institucija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini i vratiti zemlju u 1995. godinu.
Drugo, on govori o miru dok ga efektivno podriva. Slijedeći ovaj PR potez, postavio je zamku bošnjačkim političarima. Dok on poduzima korake ka daljem potkopavanju države, bošnjački političari, koji govore o očuvanju teritorijalnog integriteta zemlje, svim raspoloživim sredstvima se predstavljaju kao ratni huškači.
Treće, dok Dodik vodi proces podrivanja državnog suvereniteta, on prenosi nadležnost na skupštinu Republike Srpske i entitetsku vladu. Ovo kolektivno donošenje odluka bi trebalo ostaviti lažni prikaz "legitimnosti" dok su entitetske vlasti te koje pokreću proces secesije.
- Međunarodne reakcije su ključne -
Četvrto, tu je rok od šest mjeseci za usvajanje novog zakonodavstva. Posmatrači razmatraju šta to znači. Postoje dva moguća objašnjenja. Moguće je da je ovo poluga pregovaranja za lidera bosanskih Srba da pokuša izvući ustupke od Evropske unije. Drugim riječima, EU zvaničnici bi mogli vršiti pritisak na Sarajevo da ponudi Dodiku ustupke u zamjenu za suzdržavanje od daljih koraka.
Drugo objašnjenje je da Dodik ispituje teren i vaga sarajevske, američke i reakcije EU-a. Ako reakcije Washingtona i Brisela budu mlake u nedjeljama koje su pred nama, vjerovatno će on nastaviti s koracima ka efektivnoj secesiji.
- Zamrznuti sukob ili secesija -
Ako iz nekog razloga odluči da secesiju zasad stavi na čekanje, lider bosanskih Srba bi i dalje dovodio BiH u zamrznuti sukob. Podrivanjem institucija na državnom nivou i izgradnjom Republike Srpske Dodik želi pokazati da je bh. država nefunkcionalna. Blokirajući njeno funkcionisanje, on politiku zemlje pretvara u stalnu krizu. Drugim riječima, kako stvari trenutno stoje, izbor je između lošeg i goreg: zamrznutog sukoba ili secesije.
Dovođenje BiH u zamrznuti sukob omogućava Dodiku da diktira političku dinamiku u zemlji. Sada, kada je izvjesno da je članstvo BiH u EU-u odgođeno za dugi vremenski period i da u narednoj deceniji nije ostvarivo, zastoj dodatno koči cilj zemlje da se pridruži NATO-u.
Dok su politički predstavnici bosanskih Srba podržali integraciju zemlje u NATO prije deset godina, ovo se značajno promijenilo. Sada, javno protivljenje NATO-u definiše stav lidera bosanskih Srba.
Dodik također nastoji da BiH pretvori u nerealnog kandidata za članstvo u NATO-u. Srbi u BiH se mogu osloniti na Srbiju, koja je trenutno vojno neutralna, ali izgrađuje svoje sposobnosti. Bosanskohercegovački Hrvati se mogu osloniti na Hrvatsku, koja je članica NATO-a.
To zapravo znači da dovođenje BiH u zamrznuti sukob blokira pristupanje zemlje NATO-u i ostavlja bošnjačko stanovništvo – ključne zagovornike članstva u Alijansi – na cjedilu.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).
(Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku pod naslovom "ANALYSIS - What is Milorad Dodik's game plan?")
