Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti izjavio je da institucije Kosova nisu bile uzrok eskalacije situacije u četiri općine na sjeveru zemlje, već da je deeskalacija rezultat njihovog djelovanja, naglašavajući da su kaznene mjere Evropske unije (EU) bile nepravedne, javlja Anadolu.
"Institucije Republike Kosovo nisu uzrok eskalacije situacije u četiri općine na sjeveru naše zemlje, a drugo, deeskalacija situacije je upravo zasluga institucija Republike Kosovo", rekao je Kurti.
Naveo je da su, naprotiv, Kosovo i njegove institucije bili meta napada, od kojih su dva imala ozbiljne posljedice, jedan u Banjskoj u Zvečanu i drugi u kanalu Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku.
Kurti je naglasio da uprkos uvedenim sankcijama, Kosovo tokom cijelog ovog vremena nije bilo ogorčeno prema EU-u, već je posvećeno evropskim integracijama.
Rekao je da Kosovo nije pretrpjelo najveće finansijske mjere od EU-a, već od parlamentarne opozicije.
"Uprkos našem insistiranju, Skupština Kosova je raspuštena bez glasanja o Planu rasta EU, vrijednom 880 miliona eura i tri sporazuma sa Svjetskom bankom vrijedna preko 120 miliona eura, odnosno ukupno više od milijardu eura, u odsustvu volje i glasa opozicije", rekao je Kurti.
Izrazio je nadu da će nakon konstituisanja Skupštine poslije izbora 28. decembra "čak i sadašnja opozicija ukinuti mjere protiv Kosova".
U srijedu, na kraju Samita EU - Zapadni Balkan, predsjednica Kosova Vjosa Osmani objavila je da je nakon intenzivnih razgovora s evropskim partnerima donesena odluka o ukidanju svih sankcija EU-a protiv Kosova.
Najavila je da će se provedba ove odluke odvijati u dvije glavne faze. Veliki dio sankcija bit će ukinut odmah, što će ublažiti situaciju i dovesti do deblokiranja dijela sredstava koje je blokirala EU.
U međuvremenu, ostatak sankcija bit će ukinut krajem januara 2026. godine, uključujući i konačno deblokiranje finansijskih sredstava koja su bila obustavljena.
EU je sredinom 2023. uveo nekoliko kaznenih mjera protiv Kosova zbog neuspjeha Prištine da poduzme adekvatne korake za deeskalaciju tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinu čine Srbi, nakon lokalnih izbora koji su izazvali nemire.
Sankcije su uključivale ograničavanje učešća Kosova u visokim EU događajima i blokiranje pristupa određenim programima razvoja i finansijske pomoći.