Turska može dostići viši nivo ekonomske integracije s Evropom putem višestrukog pristupa koji usklađuje trgovačke politike s besprekidnom finansijskom infrastrukturom, dok će pridruživanje inicijativi „Proizvedeno u EU“ (Made in EU) transformisati njene izvozne kapacitete, izjavio je lider sektora za Anadolu.
Mustafa Gultepe je naveo da je turski izvoz u prvoj polovini godine dostigao 136,1 milijardu dolara (115 milijardi eura), što je rast od 3,6 posto na godišnjem nivou, podstaknut povećanjem vrijednosti proizvoda i povoljnim kursnim razlikama koje su doprinijele sa 3,3 milijarde eura.
Kazao je da je zatvaranje perioda januar–juni uz rast izvoza bilo značajno, imajući u vidu geopolitičke tenzije na Bliskom istoku i rat između Rusije i Ukrajine.
Napomenuo je da su neki podsektori završili šestomjesečni period s rastom, dok su drugi zabilježili pad, ali da je izvoz u svim sektorima rastao iz godine u godinu u aprilu, a sličan trend je došao u prvi plan i u junu.
„Sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca vidjeli smo situaciju sličnu onoj tokom pandemije“, rekao je on.
„Rast izvoza bio je prvenstveno vođen povećanjem vrijednosti, a ne povećanjem obima, jer smo proizvodili manje, ali je vrijednost porasla, pri čemu je rast cijena nekih sirovina odigrao ključnu ulogu u tome“, dodao je.
Sektori namjenske industrije, automobilske industrije, crne i obojene metalurgije, čelika, te električne i elektronske opreme predvodili su izvozne rezultate Turske u prvoj polovini godine.
Gultepe je istakao da je EU kritično tržište za turski izvoz, koje čini 50 posto ukupnog izvoza zemlje i prelazi 65 posto za pojedine sektore, dodajući da se očekuje da će pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) dodatno podstaći izvoz.
„SEPA sistem olakšava plaćanja, pa kada vršite doznaku ili primate sredstva, to funkcionira kao transferi na domaćem tržištu. To znači da će, nakon što se pridružimo tom sistemu, transferi novca unutar Evrope biti mnogo brži, što će pružiti veliku podršku malim i srednjim preduzećima (SME), dok se velike firme možda ne suočavaju s velikim problemima po tom pitanju“, rekao je on.
Gultepe je naglasio da Turska ima strukturne prednosti koje Evropa traži, čime finansijske prepreke ostaju primarna barijera koju treba prevazići.
„Nudimo fleksibilnost i kvalitet, a pored cjenovne fleksibilnosti, imamo sve što je Evropa tražila u posljednje vrijeme, nudeći logističke prednosti i geografsku blizinu kontinentu“, rekao je.
„Položaj Turske, njena fleksibilna struktura, proizvodni kapacitet i integracija pružaju velike prednosti“, napomenuo je.
Istakao je da usklađivanje politika mora pratiti finansijsku integraciju kako bi se iskoristile ove prednosti.
„Ako se izmjena Carinske unije, napori na inicijativi 'Proizvedeno u EU' i učešće u SEPA sistemu sprovedu zajedno, to će obavljanje poslova učiniti mnogo jednostavnijim, efikasnijim i pristupačnijim“, rekao je.
Gultepe je spomenuo da je turski izvoz dostigao 278 milijardi dolara (243 milijarde eura) u posljednjih 12 mjeseci, dodajući: „Otkako sam preuzeo kormilo TIM-a (Skupštine turskih izvoznika), uvijek sam govorio da nam je potreban dvocifren rast jer namjeravamo da se Turska u srednjem do dugom roku svrsta među 10 vodećih izvoznika.“
„Svi naši sektori su fokusirani na ovaj cilj, a oko 27 sektora, uključujući i sektor usluga, treba da doprinese ovom rastu“, dodao je.
