Turska

Poznavalac mrtvih jezika decenijama radi na otkrivanju tajni drevnih civilizacija

Turski historičar i sumerolog Donbaz jedan je od rijetkih poznavalaca drevnih jezika, uključujući sumerski, hetitski i oba dijalekta akadskog jezika, odnosno asirski i babilonski, a ujedno aktivno govori i engleski i njemački

Mehmet Öztürk, Nazlı Yüzbaşıoğlu, Zuhal Demirci, Tuğçenur Yılmaz, Metin Ünlü  | 19.12.2018 - Update : 19.12.2018
Poznavalac mrtvih jezika decenijama radi na otkrivanju tajni drevnih civilizacija

Ankara

ANKARA (AA) - MEHMET OZTÜRK/METIN UNLU - Sumerolog i poliglota Veysel Donbaz i penzionerske dane provodi istražujući historiju drevnih istočnih civilizacija kao jedan od rijetkih poznavalaca mrtvih jezika koje su te civilizacije koristile, javlja Anadolu Agency (AA).

Turski historičar poznavalac je drevnih jezika, uključujući sumerski, hetitski i oba dijalekta akadskog jezika, odnosno asirski i babilonski, a ujedno aktivno govori i engleski i njemački.

Bivši šef arhiva u Arheološkom muzeju u Istanbulu Donbaz i u poznim godinama istražuje klinasta pisma i radi na otkrivanju tajni drevnih civilizacija.

Pored brojnih djela koja je napisao u struci, Donbaz je ujedno i priznati kolumnist i karikaturist čije članke i karikature su objavljivali brojni turski i strani listovi.

U razgovoru s novinarom AA, 78-godišnji Donbaz je kazao kako postoje mnogi mrtvi jezici o čijem postojanju svjedoče pisani tragovi koji su predmet njegovog zanimanja.

“Kao jedini student u klasi sam fakultet zavšio 1962. godine. Moja oblast uključuje jezike sumerskih i akadskih civilizacija. Cijeli radni vijek sam proveo u Arheološkom muzeju u Istanbulu. Moje zvanje u svijetu nosi najviše 1.500 ljudi. Nije riječ o popularnom zanimanju, već o zanimanju koje je direktno povezano s ljubavlju prema tom segmentu historije čovječanstva“, kazao je Donbaz.

Ističući kako se akadski jezik koristio u drevnoj Mezopotamiji, odnosno u Adadskoj imperiji koja seže do 24 stoljeća prije Nove ere, Donbaz je kazao kako je klinasto pismo ostalo kao nepobitni trag tih civilizacija koje i dalje kriju brojne tajne.

“Klinasto pismo je trag ujedno i akadskog i sumerskog jezika. Postoje neki dokumenti pisani na oba ta jezika“, kazao je Donbaz i dodao da i u Arheološkom muzeju u Istanbulu postoje brojni zapisi koji to potvrđuju.

On je također kazao da je u modernom turskom jeziku pronašao više od stotinu riječi koje vuku korijene od Asiraca i Babilonaca, za razliku od starije sumerske civilizacije iz čijeg jezika skoro da nije ostalo ništa.

“Za razumijevanje sumerskog i akadskog jezika potrebno je poznavati oba ta jezika. Samo tako možete shvatiti vrijednost i značenje svakog ideograma“, kazao je Donbaz.

Ističući kako se mrtvim jezicima smatraju jezici drevnih naroda koji više nisu u upotrebi, a o kojima postoje pisani tragovi, Donbaz je kazao da je Turska jedna od zemalja s najvećim brojem zapisa iz perioda drevnih civilizacija Sumeraca i Akadaca.

Donbaz je dalje kazao kako je drevni akadski jezik imao određeni utjecaj na moderne jezike, uključujući i Turski i da mnoge riječi porijeklom iz tog perioda pogrešno slove za riječi koje vuku korijene i perzijskog ili arapskog jezika. Naveo je brojne primjere, uključujući imenice “kabur“ (grob) i “šahid“ (svjedok).

Donbaz je objavio brojne naučno-istraživačke radove na bazi proučavanja nekoliko hiljada zapisa klinastog pisma.

Ističući kako se u posljednjim decenijama povećao interes za istraživanje perioda Mezopotamije, Donbaz je kazao kako brojni objavljeni članci ne mogu nositi epitet naučnih, jer nisu bazirani na faktima, već na nečijoj mašti i tendencioznošću.

“Savjetujem mladima da uče strane jezike. Aktivne i mrtve, svejedno je to važno. Jezik se uči stalnim ponavljanjem, upornošću i marljivošću“, kazao je Donbaz koji je pokrenuo projekt poučavanja mladih drevnim jezicima.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.