ANKARA/ISTANBUL (AA) – Predloženi Zakon o jačanju nacionalne solidarnosti i društvene kohezije u Turskoj, koji je u srijedu podnesen parlamentu u okviru vladine inicijative “Turska bez terorizma“, uvodi uslovni pravni okvir povezan s potvrđenim raspuštanjem i razoružanjem terorističke organizacije PKK/KCK. Parlamentarna komisija trebala bi početi raspravu o prijedlogu zakona u petak.
U nastavku slijedi deset ključnih pitanja i odgovora o prijedlogu.
1. Šta je cilj zakona i na koga bi se odnosio?
Zakon ima za cilj utvrditi procedure za odgađanje istraga i krivičnih postupaka koji su u toku, odlaganje izvršenja pravosnažnih presuda i provođenje drugih povezanih mjera nakon što nadležni organi potvrde da je teroristička organizacija PKK/KCK okončala svoje aktivnosti i predala svo oružje i municiju pod svojom kontrolom.
Obuhvata krivična djela kao što su osnivanje ili vođenje PKK/KCK-a, članstvo u terorističkoj organizaciji, svjesno pomaganje organizaciji, širenje propagande o činjenju krivičnih djela u ime organizacije i izvršenje krivičnih djela finansiranja terorizma u njenu korist.
2. Pod kojim uslovima bi istrage i krivični postupci mogli biti odgođeni?
Odlaganje bi bilo moguće samo nakon što sigurnosne institucije potvrde da je organizacija okončala svoje aktivnosti i predala oružje, te nakon što odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost bude objavljena u Službenom listu.
Istrage i krivični postupci za djela za koja je predviđena kazna zatvora do 15 godina bili bi odgođeni na pet godina, dok bi oni koji uključuju kazne duže od 15 godina, doživotni zatvor ili teški doživotni zatvor bili odgođeni na deset godina.
Mjera se ne bi primjenjivala na namjerna ubistva počinjena u okviru aktivnosti organizacije ili na određena krivična djela počinjena prije 1. juna 2005. godine.
3. Kako bi se postupalo s odlukama o odgađanju?
Odluke o odgađanju bile bi evidentirane u posebnom sistemu. Evidencija bi se mogla koristiti samo za navedenu svrhu kada to zatraži tužilac, sudija ili sud u vezi s istragom ili krivičnim postupkom.
Ako osoba tokom perioda odgađanja počini krivično djelo povezano s terorizmom, odluka bi bila ukinuta, a istraga ili krivični postupak bi bili nastavljeni.
4. Kako bi zakon utjecao na osuđene zatvorenike?
Zatvorenicima koji ispunjavaju uslove i kojima je izrečena kazna do 15 godina izvršenje kazne bi bilo odgođeno na pet godina.
Onima kojima je izrečena kazna duža od 15 godina, doživotni zatvor ili teški doživotni zatvor izvršenje kazne bi bilo odgođeno na deset godina.
Ista ograničenja primjenjivala bi se na namjerna ubistva i određena krivična djela počinjena prije 2005. godine.
5. Šta ako se tokom perioda odgađanja počini novo terorističko krivično djelo?
Odgađanje bi bilo ukinuto i izvršenje kazne bi se nastavilo.
Ako tokom perioda odgađanja ne bude počinjeno nijedno krivično djelo povezano s terorizmom, kazna bi se smatrala u potpunosti izvršenom.
6. Mogu li se ukloniti ograničenja koja proizlaze iz presuda?
Da, ali tek nakon isteka perioda čekanja.
Za odgađanja od pet godina zahtjev bi se mogao podnijeti nakon dvije godine, a za odgađanja od deset godina nakon tri godine.
7. Ko bi nadzirao provođenje zakona?
Provođenje bi nadzirao odbor kojim bi predsjedavao potpredsjednik Turske, a u njegovom sastavu bi bili ministri pravde, vanjskih poslova, unutrašnjih poslova i nacionalne odbrane, generalni sekretar Predsjedništva, šef Nacionalne obavještajne organizacije (MIT) i generalni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Odbor bi mogao osnivati pododbore ukoliko bi to bilo potrebno.
8. Kakvu bi ulogu imao parlament?
Nadzorni odbor bi redovno izvještavao parlament.
Predsjednik parlamenta bi osnovao Komisiju za praćenje koja bi pratila provođenje zakona i davala preporuke.
9. Šta se dešava s predanim oružjem i opremom?
Oružje, municija, eksploziv i drugi materijali koje pripadnici PKK-a predaju ili prijave bili bi zvanično evidentirani.
Detaljne procedure utvrdila bi ministarstva unutrašnjih poslova i nacionalne odbrane.
10. Kako osobe koje ispunjavaju uslove mogu podnijeti zahtjev?
Zahtjevi se moraju podnijeti u pisanom obliku u roku od šest mjeseci nakon što potvrda Vijeća za nacionalnu sigurnost o raspuštanju i razoružanju organizacije bude objavljena u Službenom listu.
Zahtjevi bi se podnosili lokalnim tužilaštvima ili institucijama koje ovlasti nadzorni odbor.
