Njemački list ”Suddeutsche Zeitung“ objavio je članak o terorističkoj organizaciji Fetullahci (FETO) odnosno o djeci koja su bila žrtve pokušaja "ispiranja mozga" u stanovima pod kontrolom organizacije, prenosi Anadolu Agency (AA).

U članku se opisuje koliko je za djecu koja su u svrhu obrazovanja počela pohađati obrazovne institucije FETO terorističke organizacije, teško napustiti tu organizaciju.

Sagovornicima koji su govorilli za list, iz mjera predostrožnosti u članku su promijenjena imena. Pojedini učenici koji su boravili u domovima organizacije ispričali su kako su, nakon što su vidjeli pravo lice organizacije, pokušali napustiti pokret, ali da su se suočili s pritiscima i zabranama organizacije, ali i vlastitih porodica.

U članku se navodi kako je FETO u Njemačkoj poznat pod nazivom "Gulenov pokret" i da od sredine 90-tih godina u toj zemlji postoje mreže koje se sastoje od kompanija, škola, udruženja, studentskih domova, vrtića, izdavačkih kuća i medija.

Šef njemačke obavještajne agencije (BND) Bruno Kahl ”Gulenov pokret“ je okarakterisao kao ”civilnu organizaciju formiranu radi vjerskog i sekularnog obrazovanja“. Ipak, ističe se kako treba sumnjati da li je pokret zaista toliko bezopasan.

Dodaje se i kako učenici čiji su roditelji dio organizacije, nemaju mogućnost da se sami spase.

Mladić (18) koji je za potrebe teksta nazvan Serkan ispričao je kako je u domu u kojem je odsjedao imao obavezne "časove vjeronauke" od 18 do 23 sata.

“Nisam shvatao Gulenova starija pisanja, ali u kući nisu voljeli odgovarati na pitanja niti voditi rasprave“, rekao je Serkan.

Ističe se i kako je Serkan kolektivno emotivno reagiranje na slušanje Gulenovih predavanja smatrao čudnim, a tokom dvije godine koliko je tu boravio, pravila doma su bila sve strožija. Jedno od njih je bilo i da se ne smije dopisivati s drugim učenicima niti posjećivati prijatelje u njihovim kućama.

Svi koji su boravili u tim domovima ponedjeljkom su odlazili u takozvane kampove, takmičenja u čitanju i "vjerske" časove organizirane u drugim kućama. Ipak, kada bi bili upitani šta su radili u drugim kućama, govorili bi da su učili, igrali se i odmarali.

Nekadašnja prosvjetna radnica nazvana Ayse kazala je kako je u ovim domovima učenicama od sedam do 14 godina držala predavanja i da je od djece morala tražiti da, kao da je takmičenje, u kuću dovedu što više drugih učenica.

Studentice su radi braka, prisjeća se 40-godišnja Ayse, upoznavali sa muškarcima iz Turske.

“Nakon toga je njihov univerzitetski život završavao“, rekla je Ayse.

U vijesti se navodi kako je tokom osam godina pomogla u razvoju “Gulenovog pokreta“ i da se trudila dobiti što više članova i donacija. Svake sedmice je dobijala listu s imenima pet porodica koje je trebala dovesti u organizaciju.

Na kraju nije izdržala pod ovim pritiscima i pokret je napustila 2014. godine.

Ipak, dva učenika su ispričala koliko napuštanje organizacije može biti opasno. U vijesti se navodi sljedeće:

“Obje osobe se boje očeva koji su čvrsti sljedbenici Gulena. Učenici preko očeva direktno bivaju uključeni u mrežu. Deniz se kampovima pridružuje još sa sedam godina. Govori kako oni koji u kampovima tiho čitaju Gulenove knjige dobijaju novac. Ali, nije dozvoljeno raspravljati o napisanom. U dnevnim programima je obavezno čitanje ovih knjiga i govori kako je iznad plana i programa napisano ‘Onaj koji laže ide u džehennem (pakao, op.a.)“.

Mladić nazvan Ayhan kazao je kako je otac polovinu plate davao organizaciji, dok su nastavnici davali 40 posto.

U vijesti se navodi kako je obavezno davanje milostinje predstavljalo ekonomski temelj ove mreže i dodaje:

“Gulenove strukture u Turskoj bile su zastupljene u pojedinim ministarskim, obrazovnim, pravosudnim, sigurnosnim i vojnim krugovima. Mnogi holdinzi, organizacije, tekstilne kompanije i banke zaradu su davali školama, bolnicama i univerzitetima pristalica Gulena“.

Dodaje se i kako je Gulen, zbog optužbi da su se njegove pristalice uvukle na ključne državne pozicije, 1999. otputovao u SAD.

- Raspad porodice -

Ayhan i Deniz su izgubili očeve koji su tražili da ostanu vjerni pokretu.

U Ayhanovoj porodici je došlo do razmirica i dok je majka bila na njegovoj strani, otac se suprotstavio pa čak i primjenjivao nasilje.

“Majka je bila toliko hrabra i ne bih uspio bez nje. Ali, moja porodica je razorena”, rekao je Ayhan.

I Deniz uz pomoć majke uspijeva napustiti organizaciju. Zbog toga se otac razveo od majke. Ističe kako otac još uvijek igra veliku ulogu u organizaciji i boji se pritisaka.

Deniz želi da javnost bude upoznata s ovim slučajem i navodi sljedeće:

”Žrtvovao nas je zbog ove mreže. Mreža koja se spolja prikazuje liberalnom i vjerskom, iznutra je iznimno fanatična“.

- Teroristička organizacija FETO -

Teroristička organizacija Fetulahci (FETO) odgovorna je za krvavi pokušaj puča u Turskoj u noći 15. jula 2016. godine.

Riječ je o terorističkoj organizaciji koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska formalno tražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su namještanjem ispita napredovali u službi infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, članovi FETO-a u pravosuđu Turske kroz namješteni proces zbog navodne korupcije pokušali procesuiranje brojnih visokih dužnosnika.

Nekoliko godina kasnije uslijedio je i krvavi pokušaj terorista FETO-a kada su 15. jula oficiri u turskoj vojsci odani toj terorističkoj organizaciji pokrenuli puč. Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turskoj, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna, a na to su u više navrata i ukazali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj je poginula 251, a ranjeno oko 2.200 osoba.