Tijelo UN-a: Stotine hiljada osoba u Siriji i dalje se vode kao nestale

Potraga za nestalim osobama ostaje jedan od najvećih izazova s kojima se Sirija suočava nakon više od pet decenija obilježenih mučenjima, pritvaranjima i prisilnim nestancima, izjavila je u četvrtak Karla Quintana, čelnica Nezavisne institucije za nestale osobe u Siriji (IIMP).

Obraćajući se novinarima u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, Quintana je kazala da je obnova zemlje praćena određenom dozom nade, ali da je potraga za stotinama hiljada nestalih među najtežim izazovima.

Istakla je da Sirija ima jedan od najvećih brojeva nestalih osoba u svijetu, kako u apsolutnim tako i u relativnim pokazateljima.

"Svaki Sirijac ima nestalu osobu. I svaka porodica u Siriji poznaje nekoga ko je nestao", rekla je Quintana.

Naglasila je da rješavanje pitanja nestalih nije samo humanitarna i moralna obaveza, već i ključni preduslov za stabilizaciju zemlje i izgradnju trajnog mira.

Prema njenim riječima, IIMP je tokom protekle godine provodio svoj mandat, dostavljao informacije porodicama nestalih i razvijao sisteme za obradu sve većih količina podataka.

"Obradili smo više od 75.000 dokumenata", kazala je Quintana, navodeći da je to devet puta više nego prethodne godine, što je omogućilo da se pojedinim porodicama pruže odgovori i unaprijede istrage o sudbini nestalih.

Ocijenila je da su pristup informacijama, njihova analiza i razmjena najveći izazovi u potrazi za nestalim osobama te naglasila da je riječ o procesu koji zahtijeva široku saradnju.

"Niko to ne može učiniti sam, ni na nacionalnom ni na međunarodnom nivou. Potrebna je saradnja, koordinacija i međusobno dopunjavanje. Ne postoje prečice", poručila je, dodajući da stotine hiljada porodica i dalje čekaju konkretne odgovore o sudbini svojih najbližih.

Odgovarajući na pitanje da li postoji mogućnost da su neki od nestalih još živi, Quintana je pozvala na oprez.

"Moramo biti veoma oprezni i odgovorni kada govorimo o tome ko bi mogao biti živ. Analizirali smo veliki broj informacija i do sada imamo imena nešto više od 600 osoba. Za neke sa sigurnošću znamo da su žive, a neke su se već vratile svojim porodicama. Dakle, postoji mogućnost da su određene nestale osobe još uvijek žive", rekla je.

Nakon pada režima Baas, sirijske vlasti su tokom operacija pretrage i inspekcije širom zemlje otkrile više masovnih grobnica, što je dodatno ukazalo na razmjere kršenja ljudskih prava i zločina počinjenih za vrijeme bivšeg režima.

Ta otkrića obnovila su pozive na utvrđivanje odgovornosti i dokumentovanje zločina počinjenih tokom dugogodišnjeg sukoba, dok se nastavljaju napori da se rasvijetli sudbina hiljada nestalih civila.

Bashar al-Assad, koji je gotovo 25 godina bio na čelu Sirije, pobjegao je u Rusiju u decembru 2024. godine, čime je okončana vladavina režima stranke Baas, koji je bio na vlasti od 1963. godine. Nova prijelazna administracija, predvođena predsjednikom Ahmedom al-Sharaom, formirana je u januaru 2025. godine.