Svijet

Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a: Šta je na dnevnom redu?

Saveznici NATO-a će raspravljati o kontroverznom mirovnom planu za Ukrajinu koji predvodi SAD

Melike Pala  | 02.12.2025 - Update : 02.12.2025
Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a: Šta je na dnevnom redu?

Brussels

Ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se u srijedu u Briselu na razgovorima kojima dominira budućnost Ukrajine i nelagoda među saveznicima zbog mirovnog plana koji podržava SAD – dok odsustvo američkog državnog sekretara Marca Rubija baca neobičnu sjenu na skup.

Očekivalo se da će sastanak, jedan od samo dva formalna ministarska sastanka u godišnjem kalendaru NATO-a, pokazati jedinstvo dok saveznici preispituju napredak od samita u Hagu i počinju se pripremati za samit 2026. u Ankari.

Umjesto toga, Rubijeva odluka da preskoči razgovore – rijetkost za američkog državnog sekretara – podstakla je pitanja o položaju Washingtona pod predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.

S obzirom na to da zamjenik državnog sekretara Christopher Landau prisustvuje umjesto Rubija, analitičari kažu da će odsustvo SAD-a biti nemoguće ignorisati u trenutku kada Savez pokušava koordinirati vojnu podršku i politički put naprijed za Kijev.

Sastanak se održava u trenutku kada SAD podstiče saveznike da smanje razlike oko mirovnog prijedloga izrađenog uz doprinos Washingtona i Moskve – dokumenta koji je izazvao široke kritike u Evropi, jer se čini previše usklađenim s ruskim zahtjevima.

- Evropa skeptična prema mirovnom planu -

Očekuje se da će se veći dio zatvorene debate u srijedu fokusirati na mirovni plan, koji su evropski i ukrajinski zvaničnici posljednje dvije sedmice prepravljali.

Evropski lideri insistiraju na tome da samo Ukrajina može odlučivati ​​o svojim teritorijama, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da su sigurnosne garancije i očuvanje suvereniteta glavni prioriteti.

Početni nacrt uključivao je formulaciju koja sugerira ograničenja širenja NATO-a, ograničenja veličine ukrajinske vojske i de facto priznanje ruske kontrole nad velikim dijelovima ukrajinske teritorije – odredbe koje su izazvale oštar otpor evropskih prijestolnica.

Mirovni sporazum EU-a, koji je procurio u međuvremenu, poziva Ukrajinu da zadrži svoje snage i ostavi otvorena vrata za pridruživanje Kijeva NATO-u.

- „Agresivniji“ stav o hibridnim prijetnjama -

Ministri će također razgovarati o onome što zvaničnici NATO-a nazivaju porastom sumnjivih ruskih hibridnih operacija širom Evrope.

U ponedjeljak je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, rekao za "Financial Times" da Savez razmatra prelazak sa „reaktivnog“ na „agresivniji ili proaktivniji“ stav u sajberprostoru i drugim hibridnim domenima – potencijalno uključujući preventivne mjere.

Rusija je brzo osudila komentare, a portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ih je „izuzetno neodgovornim korakom, koji ukazuje na spremnost Saveza da nastavi kretanje ka eskalaciji“.

Posljednjih mjeseci došlo je do kršenja vazdušnog prostora u Poljskoj i Rumuniji od dronova koji su navodno povezani sa Rusijom, neobjašnjivih poremećaja koje su izazvali dronovi na aerodromima i vojnim lokacijama u zapadnoj Evropi i sabotaže ključne željezničke linije između Varšave i Kijeva u novembru. Poljska je od tada rasporedila 10.000 vojnika da čuvaju kritičnu infrastrukturu.

Očekuje se da će ministri također razmotriti Operaciju Istočna straža – plan za jačanje odbrane na istočnom krilu Saveza, koji je aktiviran nakon što je Poljska u septembru tvrdila da su ruski dronovi narušili njen zračni prostor.

- Ukrajinski pritisak za veću podršku protivvazdušnoj odbrani -

Još jedan ključni fokus bit će održavanje vojne podrške Ukrajini, uključujući koordinaciju putem Vijeća NATO-Ukrajina s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom i šeficom EU-a za vanjsku politiku Kajom Kallas.

Ukrajinski ministar odbrane Denis Šmihal sastao se u ponedjeljak u Briselu s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, pozivajući na dodatne sisteme protivvazdušne odbrane dok se ruski raketni i bespilotni napadi nastavljaju.

Naglasio je da Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL) – mehanizam SAD-NATO koji omogućava evropskim i kanadskim saveznicima da finansiraju kupovinu oružja američke proizvodnje za Ukrajinu – ostaje „kritično važna“ kako bi se osigurala stabilna opskrba municijom i opremom.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın