Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a: Šta je na dnevnom redu?
Saveznici NATO-a će raspravljati o kontroverznom mirovnom planu za Ukrajinu koji predvodi SAD
Brussels
Ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se u srijedu u Briselu na razgovorima kojima dominira budućnost Ukrajine i nelagoda među saveznicima zbog mirovnog plana koji podržava SAD – dok odsustvo američkog državnog sekretara Marca Rubija baca neobičnu sjenu na skup.
Očekivalo se da će sastanak, jedan od samo dva formalna ministarska sastanka u godišnjem kalendaru NATO-a, pokazati jedinstvo dok saveznici preispituju napredak od samita u Hagu i počinju se pripremati za samit 2026. u Ankari.
Umjesto toga, Rubijeva odluka da preskoči razgovore – rijetkost za američkog državnog sekretara – podstakla je pitanja o položaju Washingtona pod predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.
S obzirom na to da zamjenik državnog sekretara Christopher Landau prisustvuje umjesto Rubija, analitičari kažu da će odsustvo SAD-a biti nemoguće ignorisati u trenutku kada Savez pokušava koordinirati vojnu podršku i politički put naprijed za Kijev.
Sastanak se održava u trenutku kada SAD podstiče saveznike da smanje razlike oko mirovnog prijedloga izrađenog uz doprinos Washingtona i Moskve – dokumenta koji je izazvao široke kritike u Evropi, jer se čini previše usklađenim s ruskim zahtjevima.
- Evropa skeptična prema mirovnom planu -
Očekuje se da će se veći dio zatvorene debate u srijedu fokusirati na mirovni plan, koji su evropski i ukrajinski zvaničnici posljednje dvije sedmice prepravljali.
Evropski lideri insistiraju na tome da samo Ukrajina može odlučivati o svojim teritorijama, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da su sigurnosne garancije i očuvanje suvereniteta glavni prioriteti.
Početni nacrt uključivao je formulaciju koja sugerira ograničenja širenja NATO-a, ograničenja veličine ukrajinske vojske i de facto priznanje ruske kontrole nad velikim dijelovima ukrajinske teritorije – odredbe koje su izazvale oštar otpor evropskih prijestolnica.
Mirovni sporazum EU-a, koji je procurio u međuvremenu, poziva Ukrajinu da zadrži svoje snage i ostavi otvorena vrata za pridruživanje Kijeva NATO-u.
- „Agresivniji“ stav o hibridnim prijetnjama -
Ministri će također razgovarati o onome što zvaničnici NATO-a nazivaju porastom sumnjivih ruskih hibridnih operacija širom Evrope.
U ponedjeljak je admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, rekao za "Financial Times" da Savez razmatra prelazak sa „reaktivnog“ na „agresivniji ili proaktivniji“ stav u sajberprostoru i drugim hibridnim domenima – potencijalno uključujući preventivne mjere.
Rusija je brzo osudila komentare, a portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ih je „izuzetno neodgovornim korakom, koji ukazuje na spremnost Saveza da nastavi kretanje ka eskalaciji“.
Posljednjih mjeseci došlo je do kršenja vazdušnog prostora u Poljskoj i Rumuniji od dronova koji su navodno povezani sa Rusijom, neobjašnjivih poremećaja koje su izazvali dronovi na aerodromima i vojnim lokacijama u zapadnoj Evropi i sabotaže ključne željezničke linije između Varšave i Kijeva u novembru. Poljska je od tada rasporedila 10.000 vojnika da čuvaju kritičnu infrastrukturu.
Očekuje se da će ministri također razmotriti Operaciju Istočna straža – plan za jačanje odbrane na istočnom krilu Saveza, koji je aktiviran nakon što je Poljska u septembru tvrdila da su ruski dronovi narušili njen zračni prostor.
- Ukrajinski pritisak za veću podršku protivvazdušnoj odbrani -
Još jedan ključni fokus bit će održavanje vojne podrške Ukrajini, uključujući koordinaciju putem Vijeća NATO-Ukrajina s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom i šeficom EU-a za vanjsku politiku Kajom Kallas.
Ukrajinski ministar odbrane Denis Šmihal sastao se u ponedjeljak u Briselu s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, pozivajući na dodatne sisteme protivvazdušne odbrane dok se ruski raketni i bespilotni napadi nastavljaju.
Naglasio je da Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL) – mehanizam SAD-NATO koji omogućava evropskim i kanadskim saveznicima da finansiraju kupovinu oružja američke proizvodnje za Ukrajinu – ostaje „kritično važna“ kako bi se osigurala stabilna opskrba municijom i opremom.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
