Iran i Oman približavaju se novom dogovoru o upravljanju pomorskim saobraćajem kroz Hormuški moreuz, nakon višemjesečnih sukoba i poremećaja koji su ponovo stavili fokus na pitanje kontrole jednog od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca.
Oman je predložio regionalni mehanizam zasnovan na modelu Malajskog moreuza, dok je Iran iznio prijedlog kojim bi Teheran imao veću kontrolu nad brodovima koji ulaze i izlaze iz Perzijskog zaljeva.
Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je u ponedjeljak da Teheran ne vodi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, već da sarađuje s Omanom na uspostavljanju "privremene rute" kroz Hormuški moreuz kako bi se osigurala sigurna plovidba ovim strateškim plovnim putem.
Ranije je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao da su pregovori s Muskatom blizu završetka oko rute koja bi poštovala suverenitet obje zemlje.
Kako se trenutno organizira plovidba kroz Hormuški moreuz
U normalnim okolnostima trgovački brodovi kroz Hormuški moreuz koriste sistem razdvajanja pomorskog saobraćaja (Traffic Separation Scheme - TSS), koji omogućava sigurno kretanje brodova u suprotnim pravcima.
Sistem se sastoji od dvije plovne trake širine oko dvije nautičke milje, odvojene zaštitnim pojasom iste širine. Jedna traka koristi se za brodove koji ulaze u Perzijski zaljev, a druga za plovila koja ga napuštaju.
Iako se moreuz nalazi između Irana na sjeveru i Omana na jugu, brodovi u međunarodnoj plovidbi tradicionalno koriste određene koridore, a ne sistem kojim zajednički upravljaju Iran i Oman.
Postojeći sistem prvenstveno služi sigurnoj i uređenoj plovidbi kroz uski morski prolaz kojim prolaze velike količine nafte, ukapljenog prirodnog plina i druge robe. Međutim, sukobi povezani s Iranom i SAD-om ozbiljno su poremetili dosadašnji režim i povećali potrebu za alternativnim mehanizmima upravljanja pomorskim saobraćajem.
Šta predlaže Oman?
Oman je predložio stvaranje zajedničkog regionalnog mehanizma po uzoru na Malajski moreuz, gdje Indonezija, Malezija i Singapur sarađuju na sigurnosti plovidbe, istovremeno zadržavajući suverenitet nad svojim teritorijalnim vodama.
Prema prijedlogu Omana, Iran i Oman bi zajednički sarađivali na osiguravanju sigurnog prolaska brodova, umjesto da kontrola pomorskog saobraćaja bude pretežno u rukama jedne strane.
Muskat je također predložio rutu podijeljenu ravnomjerno između iranskih i omanskih teritorijalnih voda, tako da bi brodovi ulazili u Zaljev jednom stranom, a izlazili drugom.
Širi mehanizam mogao bi biti finansiran dobrovoljnim naknadama brodarskih kompanija, slično modelima koji se koriste za podršku sigurnosti plovidbe u Malajskom moreuzu.
Zašto je Iran odbio početni prijedlog Omana
Iran je odbacio prijedlog podjele rute u omjeru 50 prema 50 i predstavio vlastitu alternativu.
Prema riječima zamjenika iranskog ministra vanjskih poslova Kazema Gharibabadija, Teheran želi upravljati pomorskim pravcem na svojoj strani moreuza, dok bi Oman nadzirao samo dio suprotnog pravca, a ne cijelu trasu.
Praktično, iranski prijedlog dao bi Teheranu nadzor nad dolaznim i odlaznim pomorskim saobraćajem, umjesto da njegova uloga bude ograničena uglavnom na brodove koji koriste jednu stranu prolaza.
Iranski zvaničnici tvrde da svaki novi aranžman mora zaštititi suverenitet zemlje, nacionalne interese i sigurnost.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Baqaei rekao je da Teheran i Muskat traže prihvatljivu rutu koja bi se razlikovala od sadašnjih sjevernih i južnih koridora.
Zašto je kontrola Hormuškim moreuzom toliko važna
Hormuški moreuz predstavlja pomorski prolaz koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem, zbog čega se smatra jednom od najvažnijih strateških tačaka u svjetskoj trgovini.
Velike količine nafte i ukapljenog prirodnog plina iz zemalja Zaljeva moraju proći kroz ovaj prolaz prije nego što stignu na globalna tržišta.
Zbog toga i sama mogućnost dugotrajnih poremećaja može utjecati na cijene energenata, troškove transporta, premije osiguranja i očekivanja o stabilnosti globalnog snabdijevanja energijom.
Za Iran, međutim, pitanje Hormuškog moreuza nije samo ekonomsko.
Teheran smatra da je mogućnost utjecaja na pomorski saobraćaj u blizini njegove obale važno pitanje nacionalne sigurnosti. S druge strane, SAD i druge zemlje insistiraju na slobodi plovidbe i protive se aranžmanima koji bi Iranu omogućili jednostrano ograničavanje međunarodnog pomorskog saobraćaja.
Pregovori se stoga ne odnose samo na pitanje kojim će pravcem brodovi ploviti, već i na šire pitanje obima ovlasti Irana nad plovnim putem od ključne važnosti za svjetsku ekonomiju.
Može li model Malajskog moreuza riješiti spor
Model Malajskog moreuza nudi mogući kompromis, jer kombinuje saradnju i očuvanje nacionalnog suvereniteta. Indonezija, Malezija i Singapur sarađuju na pitanjima sigurnosti i zaštite plovidbe bez stvaranja nadnacionalnog tijela koje bi kontroliralo cijeli moreuz.
Primjena sličnog principa u Hormuškom moreuzu mogla bi omogućiti Iranu i Omanu da zajednički olakšaju plovidbu, uz zadržavanje nadležnosti nad vlastitim teritorijalnim vodama.
Ipak, Hormuški moreuz nalazi se u znatno složenijem geopolitičkom okruženju.
Ključno pitanje bit će da li će konačni sporazum Iranu omogućiti ulogu u upravljanju dolaznim i odlaznim pomorskim saobraćajem, a istovremeno pružiti drugim državama i brodarskim kompanijama sigurnost da će prolaz ostati predvidiv i siguran.
Araghchi je u nedjelju izjavio da su pregovori s Omanom na putu završetka i da dvije strane rade na ruti koja će poštovati suverena prava obje zemlje.
Oman se zasad nije javno oglasio o posljednjim opisima pregovora iz Teherana.
Ako sporazum bude postignut, mogao bi predstavljati značajnu promjenu u načinu upravljanja Hormuškim moreuzom i postati dio širih napora za smanjenje tenzija te obnovu stabilnije i predvidljivije komercijalne plovidbe.
