Svijet

Muslimani u Jammuu i Kashmiru i na bajram-namaz otišli u pratnji indijske policije

Ograničenja indijskih vlasti među kojima su i zabrana izlaska na ulice, onemogućavanje komunikacije putem interneta i tome slično, nastavljeni su i danas, kada se u Jammuu i Kashmiru obilježava Kurban-bajram

Ayşe Doğru   | 12.08.2019
Muslimani u Jammuu i Kashmiru i na bajram-namaz otišli u pratnji indijske policije

Srinagar

Mjere uvedene nakon odluke Indije da ukine specijalni status Jammuu i Kashmiru i područje podijeli na dva dijela, nastavljene su i tokom Kurban-bajrama, javlja Anadolu Agency (AA).

Ograničenja indijskih vlasti među kojima su i zabrana izlaska na ulice, onemogućavanje komunikacije putem interneta i tome slično, nastavljeni su i danas, kada se u Jammuu i Kashmiru obilježava Kurban-bajram.

Pojedini muslimani u Srinagaru, u Jammuu i Kashmiru, u pratnji policije su otišli do džamija gdje su klanjali bajram-namaz. Ipak, mnogi nisu mogli izaći iz kuća.

Jedan od vjernika koji su došli u džamiju jeste i Habibullah Bhat, koji je kazao kako je došao uprkos lošem zdravstvenom stanju i poodmaklim godinama.

”Indija nas je bacila u tamno doba, ali Allah je uz nas i naš otpor će pobijediti“, dodao je Bhat.

Nakon bajram-namaza nekoliko stotina ljudi uzvikivalo je slogane ”Želimo slobodu“ i tome slično.

Policija Jammua i Kashmira na društvenoj mreži je saopćila kako je bajram-namaz protekao bez incidenata.

Očekuje se da će ograničenja Indije na području na kojem živi većinom muslimansko stanovništvo, potrajati do 15. augusta, kada Indija obilježava Dan nezavisnosti.

Prethodno je ministar vanjskih poslova Pakistana Shah Mahmood Qureshi pozvao Pakistance u inostranstvu da se 15. augusta, u znak protesta, okupe ispred diplomatskih predstavništava Indije širom svijeta.

Indijske vlasti prošle sedmice odlučile su ukinuti specijalni status Jammua i Kashmira.

Ministar unutrašnjih poslova Indije Amit Shah pročitao je tada prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona kojim se ukida član 370 indijskog Ustava, koji je omogućavao toj regiji vlastiti ustav, zasebnu zastavu i nezavisnost o svim pitanjima osim vanjskih poslova, odbrane i komunikacija.

Kriza u Kashmiru datira još iz 1947. godine kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90 posto populacije Kashmira koja je po povlačenju Britanaca tražila da se ta regija pripoji Pakistanu. Tadašnji knez ipak je odlučio da Kashmir pripoji Indiji.

Pakistan i Indija su tako 1947. godine ušli u prvi rat za Kashmir. Istim povodom dvije zemlje su ratovale ponovo 1965. i 1999. godine.

Indija kontroliše oko 45 posto Kashmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto. Indijski dio je nazvan Jammu i Kashmir i danas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji.

Pakistan je dijelu Kashmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dvije autonomne teritorije nazvane Azad Kashmir (Slobodni Kashmir) i Gilgit-Baltistan.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nizom rezolucija predviđa da se status Kashmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenario zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın