Svijet

INFOGRAFIKA - Masakr u Hodžaliju: Tamna mrlja historije čovječanstva

Zamjenik predsjednika azerbejdžanskog parlamenta Adil Aliyev istakao je da masakr u Hodžaliju predstavlja jedan od najvećih zločina u historiji čovječanstva i da međunarodno pravo daje okvire da se okarakterizira kao genocid

Ruslan Rehimov   | 26.02.2021
INFOGRAFIKA - Masakr u Hodžaliju: Tamna mrlja historije čovječanstva

Baku

RUSLAN REHIMOV – Nizom prigodnih programa u brojnim azerbejdžanskim gradovima danas se obilježava 29. godišnjica od masakra u Hodžaliju u kojem je vojska Armenije ubila 613 civila, javlja Anadolu Agency (AA).

Riječ je o masakru koji se dogodio na današnji dan 1992. godine, a bol Azrbejdžanaca se ne umanjuje.

Ovogodišnje obilježavanje godišnjice tog masakra održava se u nešto drugačijem ozračju. Ranije je to bilo obilježavanja poraza azerbejdžanskog naroda, a ove godine za utjehu imaju činjenicu da je azerbejdžanska vojska prošle godine oslobodila teritorije u Nagorno-Karabahu koje su bile pod višedecenijskom armenskom okupacijom. Azerbejdžan sada svojim šehidima odaje počast kao pobjednicima.

Masakr u Hodžaliju je tamna mrlja u historiji čovječanstva i žrtve nikada neće biti zaboravljene. Azerbejdžanci ustrajno traže da se pronađu i procesuiraju odgovorni za to krvoproliće.

Zamjenik predsjednika azerbejdžanskog parlamenta Adil Aliyev istakao je da masakr u Hodžaliju predstavlja jedan od najvećih zločina u historiji čovječanstva i da međunarodno pravo daje okvire da se okarakterizira kao genocid.

On je u razgovoru za Anadolu Agency kazao da su događaji iz Hodžalija predstavljali najgrublje kršenje brojnih međunarodnih sporazuma i konvencija, uključujući i Ženevsku konvenciju, Konvenciju Ujedinjenih nacija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i Konvenciju o pravima djece.

Aliyev je kazao kako za procesuiranje masakra u Hodžaliju treba biti osnovan međunarodni sud po uzoru na sudove koji su u Nurnbergu ili Hagu procesuirali zločine iz Drugog svjetskog rata, iz bivše Jugoslavije i iz Ruande.

On je podsjetio i na izjavu bivšeg armenskog predsjednika Serja Sarkasyana koji je kazao da su Azerbejdžansci do Hodžalija mislili da Armenci neće ubijati civile, ali da su nakon toga promijenili mišljenje.

“Ta izjava je dokaz da su armenske snage svjesno učinile zločine u Hodžaliju. U Hodžaliju je izvršen najmonstruozniji zločin protiv čovječnosti, zločin genocida. Azerbejdžanski narod samo traži da se zadovolji pravda u Hodžaliju“, poručio je Aliyev.

Masakr armenske vojske u selu Hodžaliju bio je najkrvaviji događaj u ratu između Armenije i Azerbejdžana, koji je vođen početkom 90-tih godina prošlog vijeka.

Hodžali je mjesto koju su armenske snage okupirale krajem 1991. godine. Riječ je o prostoru koje se prostire na 936 kilometara kvadratnih i u kojem je živjelo 2.605 porodica, odnosno 7.000 osoba. Armenska vojska je prethodno zauzela glavni grad Nagorno-Karabaha Hankendi, a potom su metom njihovih napada postala azerbejdžanska sela, od kojih je Hodžali bio najveće. U Hodžaliju se nalazi jedini aerodrom u regiji i bio je važan kanal prometa humanitarne pomoći Azerima u toj regiji.

Krajem januara 1992. godine, armenska vojska je u potpunosti opkolila Hodžali, a 25. februara je započela žestoka oružana akcija okupacije mjesta.

Prema zvaničnim podacima, u masakru u Hodžaliju ubijeno je 613 civila, među kojima 106 žena i 63 djece. Teško je ranjeno 487 osoba. Armenske snage su zarobile 1.275 osoba, od kojih se 150 još uvijek vode kao nestali.

Evropski sud za ljudska prava je 22. aprila 2010. godine donio odluku u kojoj se dešavanja u Hodžaliju karakteriziraju ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti.

U parlamentima 15 država, kao i u 16 saveznih američkih država, usvojene su rezolucije kojima je osuđuje masakr u Hodžaliju i u kojima je okarakteriziran kao genocid.



Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın