Svijet

Ibrahim: Armenija u okupiranim područjima angažovala terorističke grupe PKK-a i ASALA

Na provokaciju armenskih oružanih snaga odgovoreno je moćno i već su azerbejdžanske oružane snage oslobodile sedam okupiranih sela, rekao je Khazar Ibrahim azerbejdžanski ambasador u Turskoj

Jeyhun Aliyev   | 28.09.2020
Ibrahim: Armenija u okupiranim područjima angažovala terorističke grupe PKK-a i ASALA

Sarajevo

Armenija je na azerbejdžansku teritoriju koju je okupirala dovela i oružane terorističke grupe, uključujući PKK-a i takozvanu Armenijsku tajnu armiju za oslobođenje Armenije (ASALA), rekao je za Anadolu Agency (AA) izaslanik Azerbejdžana u Turskoj.

PKK-a je tokom svoje višedecenijske kampanje protiv Turske odgovorna za oko 40.000 smrtnih slučajeva, među kojima su žene i djeca, dok je ASALA odgovorna za ubistvo desetina turskih diplomata u ciljanim terorističkim atentatima.

“Armenija je usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti koja posebno naznačava da žele zauzeti nove teritorije Azerbejdžana“, rekao je ambasador Khazar Ibrahim u intervjuu u jeku eskalacije sukoba na armensko-azerbejdžanskoj granici.

Granični sukobi izbili su u nedjelju rano ujutru kada su armenske snage gađale azerbejdžanska civilna naselja i vojne položaje, što je dovelo do žrtava.

Istakavši nedavnu agresiju Armenije na Azerbejdžan jula ove godine, kada su armenske snage napale sjeverozapadnu pograničnu provinciju Tovuz, inače azerbejdžansku teritoriju u blizini ilegalno okupiranog Nagorno-Karabaha i sedam drugih regija, Ibrahim je rekao da je Armenija započela provokacije upravo sa teritorije koju je ilegalno okupirala.

Ovog jula, u armenskim kršenjima prekida vatre ubijeno je 12 azerbejdžanskih vojnika, a četvero povrijeđeno. Sukobi u regiji ponovo su se razbuktali 21. septembra kada je azerbejdžanski vojnik stradao, a drugi povrijeđen.

“A, znamo da je u posljednjih nekoliko mjeseci Armenija započela volonterski program kako bi okupila ljude, obezbjeđujući im obuku, pa čak i ženama“, pojasnio je Ibrahim te upozorio da njegova zemlja neće tolerisati takve provokacije i da će snažno odgovoriti:

“Na provokaciju armenskih oružanih snaga odgovoreno je moćno i već su azerbejdžanske oružane snage oslobodile sedam okupiranih sela u Fuzuliju i Jabrailu.“

- Napadi na civile -

Ibrahim je naglasio da armenske oružane snage zajedno s terorističkim grupama s kojima sarađuju “ne bježe“ od namjernog napada na civile. Istakao je da je ovaj put azerbejdžanska strana ponovo pretrpjela žrtve i gubitke i među vojnicima i među civilima.

U saopštenju, azerbejdžanski državni pravobranitelj rekao je da je nekoliko vojnika stradalo i ranjeno u sukobima, dodajući da je do sada povrijeđeno ukupno 19 civila.

U pisanom saopštenje, Ministarstvo odbrane Azerbejdžana naglasilo je da azerbejdžanska vojska ne gađa civile, za razliku od armenske strane.

- Jedna nacija, dvije države-

Pozdravljajući Vladu Turske i “nepokolebljivu“ podršku nacije “pravednom položaju Azerbejdžana“, budući da su dvije zemlje “jedna nacija, dvije države“, ​​Ibrahim je rekao:

“Kao i uvijek do sada, Turska stoji uz Azerbejdžan, a Azerbejdžan uz Tursku.“

Kazao je da su azerbejdžanski i turski lideri u nedjelju razgovarali telefonom, te da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovo naglasio bratske odnose zemalja i vrlo jasno izjavio da je Armenija okupatorska sila.

Nakon razgovora Erdogan je kazao da “najnovija armenska kršenja duž granice s Azerbejdžanom u okupiranom Nagorno-Karabahu pokazuju da ona predstavlja najveću prijetnju regionalnom miru“.

“Izuzetno cijenimo ovaj bratski i ujedno vrlo važan, vrlo pravedan stav Vlade Turske, turskih političkih snaga i turskog naroda“, rekao je Ibrahim, dodajući da je ono što Armenija radi protiv humanitarnog zakona i humanističkih ideala i da je u osnovi izazivanje mira i sigurnosti u regiji i globalno.

- Javna mobilizacija -

Ibrahim je naglasio da je azerbejdžanski narod “itekako mobilisan i okupljen“ oko svog vrhovnog komandanta, predsjednika Ilhama Aliyeva.

“Bilo je jasno prije nekoliko mjeseci, bilo je jasno svih ovih godina, jasno je i danas. Dakle, svi su službeno ili neslužbeno mobilisani“, rekao je Ibrahim.

Istakao je da Azerbejdžanci iz cijele zemlje imaju članove porodice koji trenutno služe na prvoj liniji fronta.

“I opet imamo i političko i, rekao bih, duhovnu jednoglasnost i jedinstvo u azerbejdžanskom društvu“, smatra Ibrahim.

Na vanrednom zasjedanju u nedjelju Parlament Azerbejdžana proglasio je ratno stanje u nekim gradovima i regijama nakon armenskog kršenja granice i napada iz okupiranog Nagorno-Karabaha. Prema toj odluci, policijski sat također može biti proglašen u određeno vrijeme u nekim regijama.

Azerbejdžanski ambasador je također upozorio da bi armensko rukovodstvo trebalo da shvati da njihovi postupci i provokacije protiv Azerbejdžana “nikada neće proći bez odgovora“.

“I prvo bi trebali razmišljati barem o vlastitom narodu, jer će šta god oni radili i kakav god odgovor dobili, na kraju krajevi njihov narod biti taj koji će patiti zbog toga“, upozorio je Ibrahim.

Rekavši da su na vidjelu pokušaji Armenije da odvrati pažnju od domaćih problema, pozvao je:

“Stoga bi trebali staviti na prvo mjesto interese naroda, umjesto provokativnih radnji čiji je cilj smirivanje vjerovatno unutrašnjih problema koje imaju ili bilo koji drugi planovi i strategije koje pokušavaju implicirati.“

- Pozovi međunarodnoj zajednici -

Ibrahim je pozvao sve nacije širom svijeta, bez obzira gdje su locirane, da slijede i djeluju u skladu s međunarodnim pravom.

“Međunarodna zajednica treba, od onih koji krše međunarodno pravo, koji se protive normama ili načelima međunarodnog prava, koji nezakonito ilegalno vojno zauzimaju teritorije i krše međunarodno priznate granice drugih država, pozvati ih na pravdu, te zahtijevati ispunjenje ovih normi i principa i zahtijevati poštivanje rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija“, istakao je Ibrahim.

Kazao je da ako međunarodna zajednica to ne uradi, ​ misleći na situaciju s kojom se Azerbejdžan suočava, onda bi posljedice mogle uključivati više od milion izbjeglica, interno raseljenih osoba u posljednje gotovo tri decenije, ljudi koji su bili žrtve etničkog čišćenja, pa čak i genocida.

“Ako se ovakve stvari dešavaju i tolerišete ih, druge regije i druga mjesta neće biti imuna na to“, upozorio je Ibrahim.

Armenske snage u nedjelju ujutro izvele su nove napade na azerbejdžanska naselja i položaje, na šta su azerbejdžanske snage odgovorile napadima na armenske položaje.

Armenske vlasti su potom proglasile opštu mobilizaciju i ratno stanje zbog sukoba u regiji Nagorno-Karabah, a i vlasti Azerbejdžana su proglasile ratno stanje za 19 područja, uključujući i glavni grad Baku.

Od 1991. godine armenska vojska ilegalno drži pod okupacijom Nagorno-Karabah, međunarodno priznatu teritoriju Azerbejdžana.

Četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i dvije rezolucije Generalne skupštine UN-a, kao i mnoge međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih armenskih snaga iz Nagorno-Karabaha i sedam drugih okupiranih azerbejdžanskih regija.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın