Bivši turski ambasador: Reakcija Obamine administracije na pokušaj puča 2016. bila je žalosna

Administracija tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame nije adekvatno odgovorila na pokušaj vojnog udara u Turskoj 15. jula 2016. godine i nije u potpunosti razumjela upozorenja Ankare o terorističkoj organizaciji FETO, izjavio je bivši turski ambasador u Washingtonu.

Serdar Kilic, koji je u vrijeme pokušaja puča obavljao dužnost ambasadora Turske u SAD-u, rekao je za Anadolu da su turski zvaničnici više puta upozoravali američku administraciju na strukturu FETO-a, njegove aktivnosti i štetu koju ta organizacija nanosi i Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

“Pokušavali smo detaljno objasniti šta je ta struktura FETO-a i kako šteti američkom sistemu, kao i Turskoj. Ali ne vjerujem da je to bilo dovoljno shvaćeno“, rekao je Kilic.

Kilic, koji je danas specijalni predstavnik Turske za pregovore o normalizaciji odnosa s Armenijom, rekao je da je kontaktirao visoke američke zvaničnike nakon što je saznao da je jedna frakcija unutar turske vojske pokušala preuzeti vlast.

Zatražio je da Washington objavi saopćenje u kojem će podržati demokratski izabranu vlast u Turskoj i osuditi pokušaj puča, ali je tadašnji američki državni sekretar John Kerry u prvoj reakciji pozvao na suzdržanost.

“To je bila veoma žalosna izjava“, rekao je Kilic, dodajući da je administraciji trebalo četiri dana da izričito upotrijebi riječ “osuda“.

Kilic je rekao da su mu američki zvaničnici kazali kako se saopćenje čeka na odobrenje predsjednika Baracka Obame, ali da s njim nisu mogli stupiti u kontakt jer se nalazio u Situacijskoj sobi Bijele kuće.

Dodao je da je Obama možda tamo bio zbog nekog drugog događaja, ali da je, bez obzira na to, trebao biti obaviješten i odmah izraziti podršku važnoj saveznici u NATO-u.

“Vidio sam odnos koji nije bio u skladu s onim kakav bi trebao postojati između dvije savezničke države“, rekao je Kilic.

Neobičan prijem u Bijeloj kući

Kilic je ispričao da je 15. jula prisustvovao prijemu za šefove diplomatskih misija u Bijeloj kući, kada je primijetio da je uobičajeni program iznenada skraćen.

Takvi prijemi su, kako je rekao, obično uključivali švedski sto, obraćanje predsjednika i pojedinačno fotografisanje s predsjednikom.

Toga dana, međutim, gosti su brzo uvedeni u salu za govor, Obama je održao neuobičajeno kratko obraćanje, a događaj je završen bez uobičajenog zajedničkog fotografisanja.

“Program mi je djelovao vrlo neobično. Kada sam se vratio u ambasadu, imao sam osjećaj da se događa nešto vanredno“, rekao je Kilic.

Prvi kontakt s visokim američkim zvaničnikom nakon pokušaja puča

Kilic je rekao da ga je nakon pokušaja puča kontaktirao visoki zvaničnik američkog State Departmenta i izrazio zabrinutost za sigurnost američkih državljana u Turskoj zbog tvrdnji o mogućoj umiješanosti SAD-a.

Kazao je da je burno reagovao jer je očekivao da zvaničnik najprije osudi napad na tursku demokratiju, izrazi saučešće zbog više od 250 poginulih i pokaže solidarnost.

“Zaista vas osuđujem“, prisjetio se Kilic da je rekao tom zvaničniku.

“To nije ponašanje dostojno visokog predstavnika State Departmenta jedne savezničke zemlje“, dodao je.

Biden priznao da je reakcija SAD-a zakasnila

Kilic je rekao da je tadašnji potpredsjednik SAD-a Joe Biden posjetio Tursku 24. augusta 2016. godine, obišao lokacije bombardovane tokom pokušaja puča i priznao da je reakcija Sjedinjenih Država stigla prekasno.

Dodao je da je Turska američkim vlastima dostavila opsežnu dokumentaciju o FETO-u i njegovim školama u SAD-u, za koje tvrdi da su sredstva američkih poreskih obveznika usmjeravala toj organizaciji.

“Lično sam predao više od 140 dosjea“, rekao je, dodajući da su informacije predstavljene i američkim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, ministrima i drugim visokim zvaničnicima.

Frakcija unutar Oružanih snaga Turske, povezana s terorističkom organizacijom FETO, pokušala je 15. jula 2016. godine izvršiti državni udar i svrgnuti demokratski izabranu vlast.

Pučisti su bombardovali parlament i druge državne institucije te otvorili vatru na civile, pri čemu su ubijene 253 osobe, a više hiljada ih je ranjeno.