Milanović na obilježavanju "Oluje" upozorio na naoružavanje Srbije, nazvao ga "regionalnim sigurnosnim izazovom"

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozorio je u srijedu na naoružavanje Srbije, ocijenivši da ono predstavlja regionalni sigurnosni izazov, poručivši da Hrvatska ne treba reagirati na svaku verbalnu provokaciju, ali mora pratiti vojna dešavanja koja mogu utjecati na sigurnost.

Govoreći na obilježavanju 31. godišnjice vojno-policijske operacije “Oluja” u Kninu, Milanović je rekao da je Hrvatska dobila rat, dok iz Srbije, kako je naveo, kontinuirano dolaze poruke da se “Oluja” više nikada neće ponoviti.

Na centralnoj ceremoniji govor je održao i premijer Andrej Plenković, koji je istakao da je operacija imala ključnu ulogu u okončanju rata u regionu i dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

“Spasila je Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u BiH i otvorila put miru i Dejtonskom sporazumu”, ustvrdio je Plenković.

On je naglasio i pitanje nestalih hrvatskih branitelja, navodeći da su oni žrtve režima bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Obilježavanje u Kninu proteklo je uz prisustvo državnog vrha i vojnu ceremoniju, uključujući prikaz sposobnosti Hrvatske vojske, prelete borbenih aviona Rafale i vojnih helikoptera.

Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić izjavio je da među učesnicima dominira osjećaj ponosa zbog, kako je naveo, pobjede u ratu i stvaranja nezavisne države.

Operacija “Oluja” započela je 4. augusta 1995. godine u ranim jutarnjim satima, a hrvatske snage su u roku od 84 sata preuzele kontrolu nad teritorijama koje su bile izvan nadležnosti vlasti u Zagrebu, čime su, prema hrvatskim zvaničnim stavovima, uspostavljene međunarodno priznate granice i stvoreni uslovi za kasniju mirnu reintegraciju istočne Slavonije.

Tokom operacije oslobođeno je oko 11.400 kvadratnih kilometara teritorije, što čini više od 14 posto ukupne površine Hrvatske, a u akciji je učestvovalo oko 200.000 pripadnika vojske i policije. Prema hrvatskim podacima, poginula su 242 vojnika, dok se dvije osobe vode kao nestale.

S druge strane, u Srbiji i entitetu Republika Srpska operacija se često opisuje kao najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata, a uz ovaj datum obilježava se sjećanje na egzodus srpskog stanovništva.

Prema podacima organizacija koje dokumentuju ratne žrtve, tokom i nakon operacije ubijeno je više stotina civila, dok su desetine hiljada objekata uništene. Procjenjuje se da je iz Hrvatske izbjeglo oko 200.000 građana srpske nacionalnosti, od kojih se manji dio kasnije vratio.

Podaci Srpskog narodnog vijeća navode da je više od 200.000 Srba protjerano, dok je gotovo 2.000 osoba ubijeno tokom i nakon operacije.

Pitanje “Oluje” i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih u regionalnim odnosima, uz različita tumačenja događaja i posljedica koje su uslijedile.