Politika

Milan Dunović: HDZ-ovi prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH su protuustavni i vode ka etničkim podjelama

O novim prijedlozima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje je utvrdio HDZ BiH sa predstavnicima HNS-a, inicijativama za smanjenje nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH, kako se od potrebe provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava...

Almir Terzic  | 26.01.2022 - Update : 27.01.2022
Milan Dunović: HDZ-ovi prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH su protuustavni i vode ka etničkim podjelama Milan Dunović (Foto: Denis Zuberi - AA)

Sarajevo

O novim prijedlozima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje je utvrdio HDZ BiH sa predstavnicima HNS-a, inicijativama za smanjenje nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH, kako se od potrebe provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava došlo do tzv. hrvatskog pitanja, postoji li bojazan da izbora u oktobru u BiH ne bude, kakve će posljedice imati neusvajanje budžeta FBiH i da li izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH štete Sarajevu, u intervjuu za Anadolu Agency (AA) govorio je Milan Dunović, potpredsjednik FBiH.

AA: U posljednjih nekoliko dana u javnosti su se pojavili novi modaliteti izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji dolaze od Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Njihov prijedlog o načinu izbora članova Predsjedništva BiH podrazumijeva i rješenja kojim bi se članovi kolektivnog šefa države birali unutar Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno klubova dva naroda. Cijenite li da je to uvod u neku, da tako kažemo, novu podjelu unutar FBiH, odnosno jačanja uloge Doma naroda?

Dunović: Smatram da uloga Doma naroda Parlamenta FBiH treba biti značajno umanjena. Niz je razloga za to. Što se tiče prijedloga koji je HDZ BiH, odnosno HNS, predložio i u kojem se navode modeli izbora članova Predsjedništva BiH, a gdje su se fokusirali prvenstveno na članove Predsjedništva BiH iz FBiH, on ne zadovoljava ustavne kriterije. U njemu je, između ostalog, navedeno da bi se kandidirali ljudi na način da kažu da je pojedinac kandidat, naprimjer, za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, ali ne kako je to Ustav definisao, da je pripadnik tog naroda bošnjačkog ili hrvatskog, nego da je predstavnik bošnjačkog naroda i svih ostalih i kandidat koji je predstavnik hrvatskog naroda i svih ostalih.

To je prvo u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer ne postoji predstavnik naroda. Ni u Ustavu BiH ni u Izbornom zakonu BiH, pa čak ni u presudi po apelaciji Bože Ljubića na koju se često iz HDZ-a BiH pozivaju, ne postoji ništa što se tiče izbora člana Predsjedništva BiH na takav način.

S druge strane, kada govore da bi to bio predstavnik hrvatskog ili bošnjačkog naroda i svih ostalih, pokušavaju da kažu da su time provedene pojedine presude Evropskog suda za ljudska prava, što je apsolutno netačno. Jer, ne postoje predstavnici naroda, pa ne postoje ni predstavnici ostalih. I ne daje se time realna mogućnost građanima BiH koji se nisu izjasnili kao pripadnici konstitutivnih naroda da budu birani.

Ono što čak nisu mogli ni na taj nemušti način da pojasne jeste, naprimjer, presuda u slučaju "Pudarić". Evo, da idemo na Republik Srpsku (RS), tu je presuda u slučaju "Pilav", pa potom u slučaju "Zornić". O tim presudama apsolutno ne govore. A, u presudi "Pudarić", pokojni Svetozar Pudarić ju je dobio na Evropskom sudu za ljudska prava gdje je rečeno da je njemu onemogućeno pravo kao pripadniku srpskog konstitutivnog naroda da bude biran iz FBiH. Znači, HDZ ne pokušava to ni da pojasni. A, u izjavama se često pozivaju, ne na Dejtonski mirovni sporazum nego na Vašingtonski sporazum. I to je ono što oni pokušavaju da urade.

To je, dakle, sveukupno, prvo protuustavan njihov prijedlog, a kao drugo, anticivilizacijski i vodi nas ka etničkim podjelama.

Iskreno se nadam da sve političke stranke koje su - kako se to često kaže - probosanske ili probosanske orijentacije neće pristati na takvu vrstu razgovora, jer je to nešto što nas zaista vraća u Srednji vijek.

- Dom naroda u ovom kapacitetu sredstvo za blokade -

AA: Postoje inicijative, prvenstveno iz Demokratske fronte (DF) i još nekih političkih subjekata poput SDP-a i Naše stranke, koji traže zapravo reduciranje nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH. U kojem smjeru bi zapravo ta redukcija nadležnosti trebala ići i kako bi Dom naroda Parlamenta FBiH trebao da izgleda u budućnosti?

Dunović: Pokazalo je vrijeme, naročito prethodne tri godine nakon izbora 2018. godine, da je Dom naroda Parlamenta FBiH mjesto najvećih blokada. Smatramo, i mi smo javno govorili o tome da ćemo ići sa tim prijedlogom za izmjenu Ustava FBiH, da se smanje nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH. Najsličniji model jeste model Vijeća naroda u RS-u. Dom naroda Parlamenta FBiH treba da se bavi pitanjima vitalnog interesa. Ne treba da se bavi imenovanjima kao što je, naprimjer, imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, imenovanje Komisije za vrijednosne papire, imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH... Smatramo da su to nadležnosti koje treba prebaciti na Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Navest ću samo jedan primjer koji je očit. U posljednje tri godine očito je kolika je moć blokade u Domu naroda od jedne političke stranke, HDZ-a, a govorim konkretno o imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH. Ustavni sud FBiH po Ustavu broji devet sudija. U praksi, mi trenutno imamo pet, a četvero sudija nedostaje zbog odlaska u penziju u proteklim godinama. Procedura predviđa da VSTV BiH (Visoko sudsko i tužilačko vijeće, op. a.) raspiše konkurs, nakon čega listu uspješnih kandidata dostavlja predsjedniku i potpredsjednicima FBiH koji obave imenovanje i Dom naroda Parlamenta FBiH to potvrdi. VSTV BiH je davno završio konkursnu proceduru i to prije više od dvije godine. Međutim, u ovom momentu predsjednik FBiH Marinko Čavara ne želi završiti imenovanje. Potpredsjednica Melika Mahmutbegović i ja smo se više puta u pisanoj formi obraćali predsjedniku Čavari, ali on jednostavno niti želi da odgovori na te dopise, niti želi usmeno da govori bilo šta o toj temi. Očita je blokada koju HDZ BiH pravi preko predsjednika FBiH. Zašto je to važno za Dom naroda Parlamenta FBiH, jer tvrdim i dalje da je to tačka gdje su moguće najveće blokade.

Po Ustavu FBiH svake dvije trećine bilo kojeg kluba mogu u ovom momentu pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa, ali na bilo koji zakon. To, bez obzira što Ustav FBiH propisuje određene oblasti iz kojih se pokreće vitalni nacionalni interes. Jednostavno, ukoliko postoji većina, a HDZ BiH tu dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata eksploatiše, oni jednostavno to mogu da pokrenu na bilo koji zakon koji je iz Predstavničkog doma upućen u Dom naroda. U normalnoj proceduri je propisano da Vijeće za vitalne nacionalne interese Ustavnog suda FBiH u roku od 30 dana odgovori da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes ili nije. Ukoliko nije blokada, kada predmetni zakon nije na dnevnom redu je samo tih 30 dana. Sada i unazad dvije godine, pošto je Ustavni sud FBiH nepopunjen, ne postoji mogućnost popune Vijeća za vitalne interese i ono ne funkcioniše. Ustavni sud FBiH funkcioniše na ivici kvoruma, jer imaju pet sudija. Međutim, Vijeće za vitalni interes praktično u ovom momentu ne postoji.

To znači, pokrene se zahtjev za vitalni etnički interes, zakon se skida s dnevnog reda i čeka se odgovor Vijeća, institucije koja u ovom momentu ne funkcioniše. Na taj način HDZ BiH može da ucjenjuje sve političke stranke koje imaju delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH i može u konačnici da ucjenjuje sve građane koji žive u FBiH da će bilo koji zakon oni stopirati iz prostog razloga zato što to mogu. I mogu da ta stopiranja koriste u ostvarivanju svojih političkih ciljeva. Tako da smatram da nadležnost Doma naroda treba biti značajno umanjena, da bi time, ne u ovom mandatu, ne u idućem, nego u svim narednim mandatima, Federacija BiH kao entitet bi postala puno funkcionalnija, prohodnost zakona između Vlade i Predstavničkog doma bi bila puno bolja, a svi oni koji govore o etničkim temama imali bi mogućnost zaštite kroz Dom naroda koji bi se bavio isključivo tim temama i kroz Vijeće za vitalni interes, koje u ovom momentu nije popunjeno samo zbog samovolje HDZ-a BiH.

AA: Čak je pet neprovedenih presuda Evropskog suda za ljudska prava, od prve, koja nije provedena, iz 2009. godine. Ali, kako smo sada došli do rasprave o takozvanom hrvatskom pitanju, a ne o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava?

Dunović: To je ono što HDZ BiH radi u smislu manipulacije informacijama. Politički sistem i političko uređenje BiH je poprilično složeno i jako puno ljudi koji se nalaze u politici, nažalost, aktivno su u politici, ali ne razumiju kako taj sistem funkcioniše. Da ne kažem da je prosječan konzument medija, koji se ne bavi politikom, sluđen količinom informacija. I, ukoliko nekoga bombardujete sa neistinama godinama, to nekako svima nama uđe u uho i počinjemo razmišljati da to možda i jeste tako.

HDZ BiH je krenuo sa jednom agresivnom kampanjom širenja laži prije nekoliko godina i to uporno ponavljaju. Jedna od tih laži jeste da treba implementirati presudu po apelaciji Bože Ljubića, a prava istina je da je ta presuda implementirana. To je ono što građani jako rijetko čuju u medijskom prostoru. A, implementacija presude je bila vrlo jednostavna. Ustavni sud BiH je naložio brisanje člana Izbornog zakona BiH i time je presuda implementirana. Sve ono što je bilo sporno u Izbornom zakonu BiH nakon brisanja tog člana definisano je nižim pravnim aktom, a to je Ustav FBiH. Ustav FBiH je vrlo precizno definisao popunu Doma naroda Parlamenta FBiH i to nije onako kako je pisalo u Izbornom zakonu BiH. Tako da se po tom pitanju nema šta provoditi.

Druga laž koju po istoj presudi HDZ BiH koristi jeste legitimno predstavljanje. Onda se tu navodi Dom naroda Parlamenta FBiH, to je ovaj član koji je brisan, i Predsjedništvo BiH. U toj presudi apsolutno nije presuđeno ništa što se odnosi na izbor člana Predsjedništva BiH iz bilo kojeg naroda. Izbor člana Predsjedništva BiH je definisan kako Ustavom, tako i Izbornim zakonom BiH i apsolutno je po istim pravilima izabran Dragan Čović, na isti način kako je bio izabran i Željko Komšić. Da li to znači da svaki put kada Dragan Čović bude izabran po Izbornom zakonu BiH, taj zakon je uredu, a ako bude izabran Željko Komšić, onda taj Izborni zakon BiH ne valja i treba ga mijenjati?! U toj ogromnoj količini dezinformacija koje se ciljano plasiraju da bi se dezinformisala šira javnost pokušava se zanemariti postojanje presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se tiču kako konstitutivnih naroda, tako i građana koji se nisu željeli izjasniti kao konstitutivni, pa po našim ustavnim načelima pripadaju toj ružno navedenoj kategoriji ostalih. To je nešto o čemu HDZ BiH ne želi da priča.

Još jedna tema o kojoj se ne želi pričati, govorim za predstavnike HDZ-a BiH i HNS-a, jeste presuda po apelaciji Željke Komšića. Uporno se spominje apelacija Bože Ljubića, ali se ne spominje apelacija Željka Komšića koju je Ustavni sud BiH donio početkom 2015. godine. U toj presudi je navedeno da izbor predsjednika i potpredsjednika oba entiteta nije u skladu sa Ustavom u smislu da je građanima koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati i Srbi nije omogućen izbor i kandidovanje na te funkcije. O tome ponovo HDZ BiH ne želi da razgovara.

Prilikom jednih pregovora sam rekao da mi, pored presuda Evropskog suda, moramo da razgovaramo i o presudi suda BiH po apelaciji Željke Komšića. Jedan predstavnik HDZ-a BiH, pošto su došli sa ogromnom delegacijom, svi dolazili po dva člana, a njih sedam, rekao je da on prvi put čuje za presudu po apelaciji Željka Komšića i da je njemu to apsolutna nepoznanica.

Vjerujem da mu nije nepoznanica, nego je to sistemsko ignorisanje činjenica i stanja u kojem se BiH u ovom momentu nalazi. Dakle, pregovori koji nas vraćaju u Srednji vijek, koji prave etničke podjele i čak virtuelne ili kako to predstavnici međunarodne zajednice vole reći - varijabilne izborne jedinice za čije formiranje bi bio isključiv uslov etnicitet, to nisu teme o kojima mi iz DF-a želimo razgovarati.

To su anticivilizacijske vrijednosti i mi možemo razgovarati o izmjenama, primjerice u FBiH, Ustava kojim bi se značajno smanjile nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH.

- Novi pregovori bespredmetni -

AA: Međunarodni zvaničnici su ponovo u BiH na novoj rundi pregovora. Hoće li DF učestvovati u takvim pregovorima, s obzirom na to da će se oni voditi izvan institucija BiH, ovoga puta čak u Neumu, i da li očekujete da bi moglo doći do bilo kakvog rješenja s obzirom na i dalje dijametralno suprotne stavove grupe okupljene oko HDZ-a BiH i ostalih stranaka iz FBiH?

Dunović: Smatram da u ovom momentu ne treba bilo kakve razgovore počinjati o temi izmjena Izbornog zakona BiH. Jasan je momenat od prije nekih mjesec dana kada je većina stranaka sa sjedištem u Sarajevu, mislim tu na DF, SDP, Našu stranku, u konačnici i SDA, kada smo rekli da nećemo razgovarati, vrlo smo precizno rekli zbog čega takvo mišljenje iznosimo. To je bilo ponukano svim ovim što se dešava i što se dešavalo u Narodnoj skupštini RS-a kada su poslanici u tom entitetskom zakonodavnom tijelu, po mom mišljenju, napravili, ne pokušaj, nego su zaista napravili državni udar.

To jeste po definiciji državnog udara, na silu su uzeli vlast od države BiH i prebacili je na entitet RS. U ovom momentu pričati o Izbornom zakonu BiH dok ove stvari nisu otklonjene, mislim da zaista nema potrebe za tim. Kao što je neko spomenuo nedavno, to bi bilo kao da vama neko aktivno i agresivno ruši temelje kuće, a vi pričate o prokišnjavanju crijepa.

Izborni zakon BiH jeste tema o kojoj se može razgovarati. Ta tema može biti postavljena na legalnim osnovama uvažavajući presude Evropskog suda za ljudska prava i sve presude Ustavnog suda BiH, pa i presudu po apelaciji Željka Komšića. Ali, ne mogu osnovi za razgovor biti etničke podjele, odnosno guranje, da tako kažem, interesa jedne političke stranke. I dok god imamo na sceni aktivne pokušaje rušenja države BiH, mislim da su ti razgovori apsolutno nepotrebni.

AA: Kada govorimo o funkcionisanju FBiH, ogromni su problemi. Vidljivo je u posljednjem mandatu da su brojne trzavice unutar same vladajuće koalicije, ali i u funkcionisanju zakonodavne vlasti. Bojite li se da možda sve ovo nije u funkciji odgađanja izbora predviđenih za oktobar ove godine? Smijemo li sebi dopustiti još jedan ovakav scenarij kao što smo imali u posljednje četiri godine u FBiH, da nemamo do kraja izabranu izvršnu vlast, a da imamo zakonodavnu vlast?

Dunović: Činjenica je da mi već tri godine nemamo konstituisanu vlast na nivou Vlade FBiH, da predsjednik i potpredsjednici FBiH nisu izabrani. Čak nije bilo ni prijedloga u pisanoj formi. Vlada FBiH radi sa određenim brojem nedostajućih ministara. Imamo dva ministra koja su u međuvremenu, nažalost, preminula, te jednu ministricu koja je imenovana za ambasadoricu. Vlada FBiH ne radi u kapacitetu u kojem bi trebala, ne radi u mandatu u kojem bi trebala. Tehnički mandat kao takav ne postoji. Dakle, svi su u mandatu i tzv. tehnički mandat ne može biti razlog za neobavljanje poslova.

Međutim, tu su dva problema. Prvo Vlada nije kapacitirana jer ima tri ministra manje, a drugo ne odražava izbornu volju građana. Ali, to je nešto što je servirano kao politika jedne političke stranke, da budem vrlo precizan, mislim na HDZ BiH koji vrlo jasno govori u posljednje vrijeme da ne želi imenovati predsjednika i potpredsjednike FBiH i Vladu FBiH dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH. A, izmjenu Izbornog zakona BiH žele napraviti isključivo po svojim željama, na način da u Ustavu piše da je Dragan Čović član Predsjedništva BiH dok je živ.

Ali, svi se mi nekako silom prilika navikavamo da može i ovako. Problem toga, može i ovako, jeste da u posljednje vrijeme, kada se spominje eventualno odgađanje izbora u ovoj godini, puno je to lakše ljudima da prihvate nego što bi im bilo da se nije desilo ovo sa neimplementacijom izbora 2018. godine. Mislim da je to jedna strategija i da će HDZ BiH pokušati da opstruira održavanje izbora. Na kraju krajeva, to ne kriju. To njihovi zvaničnici i govore. To će pokušati na način da se ne usvoji budžet institucija BiH, odnosno kako bi se finansijski onemogućilo održavanje izbora. Mislim da postoje još neka alternativna rješenja. Ne bih sada o njima govorio. Ali, u svakom slučaju, postoje alternative. Iskreno se nadam da nam jedna politička stranka neće ponovo oduzeti demokratiju svim građanima BiH i da će izbori biti održani u predviđenom vremenu.

- Posljedice neusvajanja budžeta osjetit će građani -

AA: Održava se i više sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, bit će i sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH u ovoj sedmici. Federacija BiH nije dobila budžet. Umjesto toga, ide odluka o privremenom finansiranju. Cijenite li da će zbog toga trpiti građani, jer neće biti novih projekata, odnosno njihove realizacije, kasnit će se vjerovatno i sa povećanjem mirovina? Kakvo je trenutno stanje u FBiH?

Dunović: Posljedice mogu biti štetne po građane FBiH. Definisali ste problem kašnjenja povećanja penzija, ali postoji isto tako mogućnost, jer su bili određeni pregovori između sindikata državnih službenika i Vlade, gdje je bilo projicirano određeno povećanje plata, ali i to će očito kasniti. To neće biti usvojeno. Jer, u privremenom finansiranju je nemoguće te stvari finansirati.

A, razlog zašto je došlo do ovoga po meni je pasivan stav Vlade FBiH. Mislim da nisu budžet FBiH uputili u parlamentarnu proceduru na vrijeme. Htjeli su da se razmatra po hitnom postupku. Jednostavno, on je vraćen u formu nacrta.

Mislim da je Vlada FBiH to mogla prevenirati na način da je uputila u parlamentarnu proceduru nacrt zakona o budžetu u prethodnom periodu i do ovoga vjerovatno ne bi ni došlo.

AA: Možemo li se dotaći i izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda koje je usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH oko kojeg se digla prašina u javnosti zbog novog načina raspodjele javnih prihoda u FBiH. Kakvo je vaše mišljenje, je li opravdano negodovanje Sarajeva spram načina raspodjele sredstva ili je, ipak, Sarajevo u proteklom periodu za sebe priskrbljivalo više sredstava u odnosu na druge kantone u FBiH? To posebno, jer je vidljiva izražena nerazvijenost unutar FBiH.

Dunović: Taj disbalans postoji godinama. Ponder 2 za Sarajevo je pravio disbalans. I negodovanje pojedinih predstavnika Vlade Kantona Sarajevo po mom mišljenju je neprimjereno iz prostog razloga što su i pripadnici političkih stranaka iz kojih dolaze ovi koji negoduju također digli ruku. Izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH su dobile 62 glasa, od ukupno 78 zastupnika na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Njih 20 je nedostajalo. Pošto je sjednica bila organizovana uživo, a jako puno ljudi je trenutno u izolaciji.

Tako da je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH ogromna većina glasala za izmjene Zakona iz svih političkih stranaka. Čak i iz onih stranaka koje su sada javno protiv toga, ali su napravili varijantu da, neki zastupnik koji je iz Sarajeva bude protiv ili suzdržan, a neki zastupnik iz iste političke stranke koji je van Sarajeva bude za. Treba biti realan i reći da je ogromna većina to podržala.

Ponder za Sarajevo se smanjuje na 1,5. I svake naredne godine se smanjuje za 0,1. Mogu reći da je bio prijedlog amandmana zastupnika iz SDA da se odmah Ponder za Sarajevo spusti na 1. DF taj amandman nije podržao. Amandman je dobio 49 glasova i jedna ruka je bila upitna da to prođe. Da je još jedan zastupnik glasao, Ponder za Sarajevo bi bio automatski spušten sa 2 na 1 što bi bio vjerovatno ogroman ekonomski udar u jednoj godini. Na svu sreću, zavisi iz kojeg kantona posmatrate, napravljeno je to na način da ne budu za Sarajevo značajna umanjenja, a da se osigura pravilna raspodjela, u narednom periodu stepenasto. To znači da imamo mogućnost razvijanja i drugih kantona, a da Kanton Sarajevo taj period premosti na jedan realniji način, a da to ne budu nagli rezovi.

































Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın