Kultura i Umjetnost

Zenica: Predstavljene knjige "Deseta vrata pakla" i "Keraterm"

Autor knjige "Deseta vrata pakla", Rezak Hukanović rekao je kako se radi o knjizi teškoj za čitanje, ali da je istina o prijedorskim logorima smrti njemu kao piscu i novinaru izuzetno bitna

Haris Badzic   | 23.01.2019
Zenica: Predstavljene knjige "Deseta vrata pakla" i "Keraterm"

Zenica

ZENICA (AA) - U prostorijama Cabaret cluba u Zenici večeras je održana promocija autobiografskih knjiga o prijedorskim logorima smrti, "Deseta vrata pakla", autora Rezaka Hukanovića te "Keraterm" Muhidina Šarića, javlja Anadolu Agency (AA).

Autor knjige "Deseta vrata pakla", Rezak Hukanović rekao je kako se radi o knjizi teškoj za čitanje, ali da je istina o prijedorskim logorima smrti njemu kao piscu i novinaru izuzetno bitna.

"Knjiga je teška za čitanje, a mnogo je teža bila za preživljavanje. Važna mi je istina i istina o prijedorskim logorima mi je bitna. Tri puta sam bio svjedok u Haagu, svjedočio protiv ubica, čak i u knjizi pominjem imena i prezimena. Svi smo zadešeni 1992. godinom. Mi smo u Prijedoru prošli možda i najteže, ja kažem da je Prijedor najviše stradao, uz poštovanje Srebrenice u kojoj je živote izgubilo preko 8.000 ljudi, ali ne samo Srebreničana, nego i Vlaseničana i ljudi iz drugih mjesta, dok je u Prijedoru ubijeno 4.100 Prijedorčana, samo građana Prijedora. Imam običaj kazati da je u Prijedoru mnogo izdajica rođeno, iako jedna pjesma kaže suprotno. Tamo gdje je bio približan omjer naroda, tu je bilo najgore. Prijedor je imao oko 44% Bošnjaka i 41% Srba, otprilike i zato je ta 1992. godina bila pogubna za Bošnjake, pa i Hrvate. Ja se nisam nadao da ću završiti u logoru, a ono što je meni teško palo je što je i moj, tada 16-godišnji, sin zajedno sa mnom doveden u logor. To je tada bila borba za spašavanje djeteta. I mnogo šta je bilo teško. Ja sam za 6 mjeseci u Omarskoj i Manjači smršao 37 kilograma", rekao je Hukanović.

Hukanović je rekao kako knjiga treba da služi kao podsjetnik na sve što se dešavalo i kao pouka svim generacijama.

"Iz ove distance, ono što posebno čovjeku teško pada je što sam se među prvima vratio u Bosnu i Hercegovinu, misleći da će to biti ono što smo voljeli i željeli, ali to nije ono što smo zamišljali. Sve što se događalo tada nije nas opametilo i bojim se da nas nije opametilo i moramo paziti da se ne ponovi", rekao je Hukanović.

Muhidin Šarić, autor knjige "Keraterm" rekao je kako se potrudio da knjiga, uprkos grozotama o kojim govori, mora biti čitljiva kako bi je svaki čitalac pročitao do kraja.

"Priča je takva da ona govori o logoru Keraterm, logoru u samom centru Prijedora u tvornici keramičkih pločica. Pisati o logoru, čovjek koji je u logoru, mogao je samo pamtiti i kada je bila prilika da se to zapiše, sjeo sam i zapisao ta sjećanja. Pokušao sam knjigu napraviti čitljivom i da ona pored sve grozote bude čitljiva, jer je to jedini način da pokažemo zlo kako bismo ga u budućnosti pokušali spriječiti. To su iščašena vremena bila, kada čovjek nije čovjek, kada je sveden na broj, kada je život jeftin i ne znači ništa, kada svako ko nosi pušku može da ubije bilo koga i da za to ne odgovara. Mnogo je ljudi ubijeno i ostalo zatočeno u tim logorima za sva vremena. Prijedor je rekorder po broju logora. Ja sam otišao iz Kozarca i vratio se tu. Živio sam i deset godina u Grazu u Austriji. Tamo nisam htio da ostanem i vratio sam se tamo gdje je nešto moje. Nisam se pokajao uprkos svim teškoćama na koje čovjek naiđe. Sada smo tamo, mi Bošnjaci, građani drugog reda, ali nisam mogao i neću nikada dok sam živ svoje parče zemlje dati", rekao je Šarić.

Građani koji su prisustovali promociji knjiga u Zenici imali su priliku o knjigama čuti direktno od njihovih autora, a tokom promocije prikazan je i kratki film o Esadu Sadikoviću, ljekaru specijalisti iz Prijedora, također zatočeniku logora Omarska iz kojeg nikada nije izašao.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.