Kultura i Umjetnost

Zenički muzej koji posjećuju i djeca iz vrtića, ali i zvaničnici: Svjedočanstvo o 128 godina Željezare

Muzej koji se nalazi u sklopu upraven zgrade kompanije Arcelor Mittal sadrži brojne eksponate koji govore o razvoju fabrike koja je Zenici dala jedan od identiteta

Haris Badzic   | 01.03.2020
Zenički muzej koji posjećuju i djeca iz vrtića, ali i zvaničnici: Svjedočanstvo o 128 godina Željezare Foto: Haris Badzic - Anadolu Agency

Zenica

Jedan od simbola grada Zenice i jedna od prvih asocijacija na ovaj grad je, pored Kazneno-popravnog doma Zenica i Željezara Zenica. Osnovana 1892. godine dala je Zenici jedan od identiteta, i to onaj da je Zenica "grad čelika".

U svojih 128 godina, Željezara Zenica prošla je kroz mnoge faze te preživjela tri rata, a o njenom postojanju svjedoči i muzej otvoren 2016. godine u sklopu upravne zgrade kompanije Arcelor Mittal u Zenici.

Muzej unutar zgrade uprave Arcelor Mittala sadrži brojne dokumente koji govore o prošlosti zeničkog giganta, a u muzeju, otvorenom za najavljene posjete nalaze se i brojni predmeti korišteni ili pak napravljeni u zeničkoj željezari.

Kemal Alić, savjetnik generalnog diretkora Arcelor Mittal Zenica u ovoj fabrici proveo je 40 godina svog života, a za Anadolu Agency (AA) je govorio o historijatu željezare o kojem svjedoče brojni muzejski eksponati.

"Krajem 19. vijeka počinje intenzivan razvoj industrije u Bosni i Hercegovini kao dijelu Austro-Ugarske monarhije. Već su bila podignuta neka metalurška postrojenja u BiH, kao što je bilo u Varešu, Kreševu i drugim mjestima. Konzorcij biznismena odlučio je da izgradi fabriku u Zenici i ovdje možete naći i akt o osnivanju fabrike. Fabrika je osnovana 1892. godine i tada je bila mala primitvna fabrika sa kupovnim pećima i tako je radila do kraja Prvog svjetskog rata. Radila je fabrika i u ratu. Nakon Prvog svjetskog rata, Kraljevina Jugoslavija otkupljuje fabriku o Austrije i osniva dioničko društvo. Intenzivan razvoj fabrike počinje 30-ih godina prošlog vijeka kada Kraljevina Jugoslavija odlučuje da investira veću sumu novca u izgradnju nove toplane i tako je fabrika počela da proizvodi više", rekao je Alić.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata fabrika je bila pod upravom NDH-a. Proizvodio se tada ratni materijal, a 1944. godine fabrika je doživjela određena ratna razaranja. 1946. godine donešena je odluka da se gradi nova fabrika u Doboju, no rezolucijom Informbiroa odlučuje se da se postojeća fabrika u Zenici proširi.

"Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine odlučeno je da se fabrika proširuje u Zenici. Tada počinje intenzivna izgradnja visokih peći, koksare i drugog i kreće prva faza izgradnje. Prva visoka peć puštena je 1954. godine, koksara 1955., druga visoka peć 1956. i treća visoka peć 1958. godine, 12. oktobra i taj dan se slavio kao Dan visokopećara u bivšoj Jugoslaviji", kazao je Alić o razvoju fabrike, o čemu svjedoče brojni dokumenti u muzeju.

Druga faza počela je 60-ih godina i završila 1979. godine, puštanjem četvrte visoke peći u rad. Ovim se označava kraj druge faze, a infrastrukturom izgrađenom u ovom periodu je 1988. godine zenička željezara proizvela blizu dva miliona tona čelika.

"U to vrijeme željezara je upošljavala oko 24.000 radnika, i u to vrijeme bila je jedna od najvećih u Evropi, a u Jugoslaviji najveća. Dolazi ekonomska kriza 1987. godine, i na kraju naš rat koji je zaustavio fabriku u aprilu 1992. godine. Fabrika je radila u određenom obimu za potrebe Armije Bosne i Hercegovine sa proizvodnjom određenih materijala. Sve to vrijeme, čak i u ratu, radila je jedna mala elektropeć. Poslije rata održavali smo proizvdonju preko te male peći i dvije SM-peći koje više ne postoje. Proizvodnja preko tih peći je skupa i zato su porušene. Sada se radi na principu tržišnog poslovanja i 2004. godine je puštena elektropeć sa dolaskom ArcelorMittal-a i ta proizvodnja je išla, a u to vrijeme došlo je i do pokretanja projekta 'Feniks'", rekao je Alić te dodao kako su za vrijeme rata sami radnici čuvali fabriku.

Azra Sivro, direktorica departmenta za društvenu odgovornost, okoliš i upravljanje kvalitetom rekla je kako je u historijatu ove kompanije projekat naziva "Feniks" bio ponovno dizanje fabrike iz pepela.

"Naziv projekta 'Feniks' izabrali su sami radnici jer su to doživjeli kao dizanje iz pepela. Projekat je trajao skoro dvije godine, te se 2008. godine pušta pogon po pogon u rad. Od 2008. se vraća integralna proizvodnja sa maksimalnim nivoom od milion tona čelika godišnje. Projekat je bio izuzetno zahtijevan, trebalo je osposobiti postrojenja koja su stajala 16 godina i taj projekat je koštao skoro 100 miliona eura i radilo se i na osposobljavanju sistema za zaštitu okoliša koji su tada bili ugrađeni", kazala je Sivro.

Navela je kako je kompanija zadržala brend prvog proizvođača čelika kao i prvog izvoznika u BiH u posljednjim godinama.

Alena Kahrimanović odgovorna je za department komunikacija i korporativne odgovornosti u Arcelor Mittalu Zenica. U razgovoru za AA rekla je kako muzej posjećuju brojne grupe, od mališana iz vrtića, srednjoškolaca i studenata do visokih zvaničnika.

"Krajem 2016. godine naš odjel je došao na ideju da obnovi muzej koji nije bio u funkciji tada 15 godina. Uz puno rada i entuzijazma odlučili smo da napravimo nešto što pokazuje koliko ova kompanija i njeni radnici pridaju značaja tradiciji koja je duga 128 godina. U ovom muzeju smo sakupili eksponate od originalnih dokumenata koji potvrđuju osnivanje željezare 1892. godine do fotoalbuma sa fotografijama od samih početaka pa sve do danas, do alata koji su se nekada koristili u proizvodnji", kazala je Kahrimanović.

Istakla je da je "ovo jedna potvrda da se jako cijeni i uvažava ta duga tradicija proizvodnje čelika u Zenici".

"Primijetili smo da i naši radnici sa ponosom predstavljaju ovaj muzej. Od 2016. do danas kroz ovaj muzej su prošle brojne grupe, od učenika i studenata do mališana iz vrtića, naših kolega iz fabrike pa do visokih državnih zvaničnika i višeg menadžmenta naše korporacije. Trenutno muzej radi na principu prijavljenih posjeta i svakodnevno je dostupan našim radnicima, a studenti se javljaju ukoliko imaju potrebu da iskoriste neke dokumente za neke radove, a učenici srednjih škola kao i studenti sa fakulteta uvijek imaju priliku da se jave i mi ćemo samo za njih organizirati specijalnu posjetu muzeju", zaključila je Kahrimanović.

U muzeju je moguće vidjeti brojne dokumente u vezi sa osnivanjem i poslovanjem zeničke željezare, ali i brojne alate korištene u proizvodnji te fotografije koje govore o 128 godina dugoj historiji fabrike.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın