Ekonomija, Korona virus

Pandemija i avio-saobraćaj u Srbiji: Niški aerodrom suočen sa velikim padom broja putnika

Aerodrom „Konstantin Veliki“ je u januaru imao 2.662 putnika, što je 93 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine

Sanja Janjackovic  | 28.02.2021 - Update : 01.03.2021
Pandemija i avio-saobraćaj u Srbiji: Niški aerodrom suočen sa velikim padom broja putnika Foto: Saša Djordjevic - Anadolu Agency

Niš

Ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa dovela je do toga da se broj destinacija niškog aerodroma „Konstantin Veliki“ za godinu dana sa 22 svede na svega dve, a broj nedeljnih letova sa 45 na prosečno pet. Kakve mere važe za putnike, kada očekuje povratak starih avio-linija i šta misli o COVID-pasošu, za Anadolu Agency (AA) govori direktor niškog aerodroma Dušan Knežević.

Niški aerodrom, u Srbiji, svakog drugog dana je bez letova. Pogođen je krizom, kaže njegov direktor, kao i aerodromi širom sveta. Osim praznog hola terminala, to pokazuju i podaci o njegovom poslovanju – broj putnika je prošle godine bio 63 odsto niži u odnosu na 2019.

Problemi su počeli u martu prošle godine. Svetska zdravstvena organizacija je 11. marta 2020, pet dana posle prvog zabeleženog slučaja zaraze u Srbiji, proglasila pandemiju, a mnoge države uvele su ograničenje putovanja i zatvorile granice za strane državljane. Srbija je to učinila nakon proglašenja vanrednog stanja 15. marta, koje je ukinuto 6. maja.

„Mi smo prošlu godinu počeli odlično, imali smo blizu 40.000 putnika i u januaru, i u februaru. Taj broj, naravno, značajno je bio manji već u martu, a u aprilu uopšte nismo imali redovan avio-saobraćaj“, kaže Knežević.

U 2017. godini kroz gejtove „Konstantina Velikog“ prošlo je oko 330.000, u 2018. oko 350.000, a u 2019. preko 420.000 putnika. Sve veći broj letova nagoveštavao je ostvarenje cilja – dostizanje pola miliona putnika u 2020. godini. Međutim, završena je na nivou rezultata iz 2016 godine.

„Pola miliona putnika je bilo nešto ostvarivo. Nažalost, godinu smo završili sa nepunih 155.000 putnika. To vam dovoljno govori koliki je uticaj korona imala na naš aerodrom, odnosno na obim saobraćaja“, govori direktor.

Pred zimu je naišao još teži period, pa je, prema njegovim rečima, pad broja putnika od novembra do sada značajno veći nego prošlog leta.

„Razlog tome pre svega treba tražiti u restrikcijama koje imaju naši državljani za putovanja prema Evropskoj uniji, jer su gotovo svi letovi iz Niša usmereni prema zemljama EU. Našim građanima bez viza i boravišnih dozvola nije dozvoljen ulazak u EU i zato kompanije imaju slaba punjenja aviona i odlažu vraćanje većine tih destinacija za naredni period“, pojašnjava Knežević.

Govoreći o mogućem uvođenju COVID-pasoša, za šta se, na primer, zalaže Grčka koja letnji turizam vidi kao šansu za ekonomskim oporavkom, direktor aerodroma ističe da takvu odluku treba doneti na nivou Evrope, odnosno sveta.

„Još nema preciznih informacija kako bi to izgledalo. Neke zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata počele su da uvode aplikacije i baze podataka o ljudima koji su se vakcinisali i koji sada mogu tamo da uđu. Međutim, to u Evropi još nije zaživelo. Ima država koje su zagovornik, a ima i onih koje se tome protive. Zasada nema pouzdanih najava i mi kao aerodrom ne znamo šta će se dešavati sa tim“, kaže Knežević.

Dok dogovora „na višem nivou“ ne bude, avio-kompanije se prilagođavaju propisima koje o ulazu domaćih i stranih putnika na svoje teritorije države donose pojedinačno. Putnici sa niškog aerodroma, prema zimskom redu letenja koji će trajati do 27. marta, kompanijom Wizz Air putuju do Bazela, a kompanijom Air Serbia do Frankfurt-Hana. Ima najava da će već od aprila biti uspostavljeno nekoliko letova za Cirih, kao i da će sa na pistu niškog aerodroma vratiti i avioni Ryanaira.

„U ovoj situaciji rano je da izlazimo sa zvaničnim redom letenja. Mi se prema najavama upravljamo i pozivamo putnike da koriste mogućnost kupovine karata. Međutim, situacija se često menja. I u ovoj zimskoj sezoni neki letovi su bili zakazani, pa otkazani. U svakom slučaju, to je nešto što prati celokupna epidemiološka situacija. S obzirom na to da se vakcinacija u Srbiji lepo odvija, nadamo se da otkazivanja najavljenih letova neće biti“, očekuje direktor.

Putnicima poručuje da je boravak na aerodromima i u avionima bezbedan uz poštovanje propisanih mera kakve postoje i na „Konstantinu Velikom“.

„Ulaz u terminalnu zgradu dozvoljen je samo putnicima sa kartom. Svi koji dočekuju ili ispraćaju rodbinu i prijatelje moraju da ostanu ispred zgrade jer je mala da bi primila veliki broj ljudi i da bi se držala propisana distanca. Na ulazu se meri temperatura i postoje sredstva za dezinfekciju ruku i cipela. Zaposleni nose vizire i zaštitne maske i sedenje na gejtovima i u holu terminala ograničeno je na svako drugo mesto“, govori Knežević.

O poštovanju mera unutar aviona brinu kompanije.

„Ono što ja mogu da kažem je da su sistemi ventilacije u avionima daleko savremeniji nego u bilo kojim drugim, ne samo prevoznim sredstvima, nego čak i u objektima. Po nekim statistikama međunarodnih organizacija, jedan u 27 miliona putnika se zarazi u samom avionu, odnosno prilikom korišćenja vazdušnog saobraćaja, što uključuje i aerodrome i avione“, uverava Knežević.

Kriza je uticala i na robni avio-transport. U 2019. godini niški aerodrom je koristio 51 kargo avion kojim je prevezeno 1.180 tona robe, a tokom 2020. godine 32 takva aviona prevezla su upola manje tereta.

Aerodrom „Konstantin Veliki“ od septembra 2019. godine posluje u okviru državnog preduzeća „Aerodromi Srbije“.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın