Ekonomija

Addiko Bank o ekonomskim kretanjima u BiH: Okončanje političkog zastoja otvara put ulaganjima

Državni budžet ostaje u malom suficitu, dok se blago povećava deficit tekućeg računa uslijed snažnije uvozne potražnje za potrošačkim i investicijskim dobrima, ističe Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije

Aldıjana Hadzıc   | 15.01.2019
Addiko Bank o ekonomskim kretanjima u BiH: Okončanje političkog zastoja otvara put ulaganjima Hrvoje Stojić (Foto: Addiko Bank)

Bosnia and Herzegovina

SARAJEVO (AA) - Ostajemo pri prognozi rasta BDP-a za 2018. godinu na tri posto, zahvaljujući snažnijoj privatnoj potrošnji, izvozima i komercijalnoj izgradnji, kaže Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije.

Stojić dodaje kako u 2019. očekuju rast od 3,5 posto, nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete.

”Državni budžet ostaje u malom suficitu, dok se blago povećava deficit tekućeg računa uslijed snažnije uvozne potražnje za potrošačkim i investicijskim dobrima”, ističe Stojić.

Nakon rasta na 3,4 posto u odnosu na prošlu godinu u drugom kvartalu, visokofrekventni podaci ukazuju na nešto sporiji rast BDP-a u trećem kvartalu no još uvijek blizu tri posto, podstaknuto ličnom potrošnjom i uslužnim sektorima.

"Rast maloprodaje iznosio je 9,2 posto (YoY) zbog daljnjeg rasta zaposlenosti (2,5 posto YoY) i ubrzanog rasta plata (gotovo četiri posto YoY) kao i zbog 14 posto više turističkih noćenja. Istovremeno, sporija industrijska dinamika (0,8 posto YoY naspram 1,7 posto u drugom kvartalu) i rast izvoza dobara (četiri posto YoY naspram 12 posto u drugom kvartalu) uslijed slabije EU potražnje i privremenog zastoja potražnje iz Turske, u kombinaciji sa stabilnim rastom uvoza snižava pokrivenost uvoza dobara prema 60 posto, smatra Stojić.

U saopćenju Addiko Banke navodi se kako je industrija uglavnom usporila u području trajnih dobara te proizvodnji energije. S ekonomskom aktivnosti na snažnijem nivou u četvrtom kvartalu na krilima lične potrošnje, stabilizacije (neto) izvoza i građevine, zadržali smo prognozu rasta na tri posto za 2018.

U 2019. očekuju rast BDP-a u BiH na 3,5 posto nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete. Lična potrošnja je i dalje glavni pokretač zahvaljujući rastu plaća i zaposlenosti, višim doznakama, kreditiranju i rastu prihoda od turizma. Solidna inostrana potražnja, uklanjanje zabrana izvoza hrane na EU tržišta te viši energetski kapacitet će pojačati izvoz, no s obzirom na snažnu domaću potražnju, neto doprinos trgovine u 2019. ostaje negativan.

Prognoziraju da će investicije ubrzati rast zahvaljujući namjeri finansiranja od 700 miliona eura od strane EBRD do 2020, snažnijoj podršci budžetu zbog povećanih trošarina na gorivo te jača strana direktna ulaganja u energetski kapacitet. Konkurentnost se nije nimalo poboljšala jer BiH i dalje ostaje najniže rangirana privreda regije u anketi o globalnoj konkurentnosti. Unatoč malim poboljšanjima u rješavanju insolventnosti, Bosna i Hercegovina još uvijek veoma slabo prolazi u područjima kao što su “pokretanje posla“, ”dobivanje električne energije“ u odnosu na konkurente. Rizici za rast u 2019. su pomalo negativni u slučaju političke nesigurnosti, odugovlačenja ili čak iz preokreta reformi, produžene slabosti izvozne potražnje.

Stojić vjeruje kako zbog specifične situacije sa implementacijom izbornih rezultata, proces formiranja vlasti može potrajati nekoliko mjeseci. Osim zastoja u javnoj potrošnji, na čekanju su i reforme poslovne klime, tržišta rada, jačanja institucija kao i restrukturiranje preduzeća u državnom vlasništvu, dok se vlasti suzdržavaju od MMF agende zbog trenutne snažne likvidnosti budžeta. Prioritetne reforme nakon izbora trebale bi biti smanjenje birokratije i administrativnih opterećenja te reforme javne uprave. Sve navedeno važno je za kredibilitet na evropskom putu Bosne i Hercegovine te rejting zemlje. Ako političke tenzije dovedu do dužeg zastoja vlade te preokrenu dosadašnji napredak, rejting Bosne i Hercegovine mogao bi se naći pod pritiskom, što kako naglašavaju s njihovog stajališta nije vjerojatno.

S obzirom na produženo formiranje državne vlade, privremeni režim finansiranja barem u prvom kvartalu 2019. i sporiju javnu potrošnju, BiH ide prema još jednom budžetskom suficitu u 2019. blizu jedan posto BDP-a, te javnom dugu ispod 40 posto BDP-a.

”Politika“ potcjenjivanja poreznih prihoda, boljeg ispunjavanja poreznih obveza i šira porezna osnovica mogli bi čak doprinijeti višem suficitu. Prema budžetu RS-a i planovima u FBiH, rizici na strani rashoda su također u porastu - od plata u javnom sektoru, troškova ratnih veterana i brige o djeci do subvencija u poljoprivredi - od kojih nijedan nije bio predviđen u posljednjem programu MMF-a.

Očekuju da će se apetit za potrošnjom smanjivati čim BiH pristupi MMF-u za novi stand-by aranžman, što će, zbog prošlih nepridržavanja, vjerojatno biti predmet prethodnih političkih radnji. Gledajući u budućnost, fokus politike bit će na fiskalnom prostoru za javne investicije kroz ograničavanje potrošnje i restrukturiranje državnih preduzeća, paralelno sa smanjenjem poreza na rad te birokratije.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın